Fritule i kroštule su najjednostavnije i najpopularnije istarske tradicijske slastice. Iako su, u raznim više-manje sličnim oblicima i sastojcima, raširene po cijelom jadranskom priobalju, u Istri se smatraju autohtonima, svatko za njih zna, svatko ih priprema, i svi ih vole. Fritulama i kroštulama su sastojci i način miješenja vrlo različiti, ali finalizacija im je jednaka i jednostavna – prženje u dubokom vrućem ulju, i posipavanje šećerom, krupnim ili u prahu.
FRITULE se zamiješaju od jaja, brašna, šećera, kvasca, začinskih dodataka, te ribanog ili sušenog voća (širom Istre ima čak i vrlo različitih recepata), pa nakon što tijesto odstoji i digne se, zahvaća se žlicom i stavlja pržiti u ulje ili mast. Prave istarske fritule u pravilu se posipavaju tek krupnim šećerom. Najčešće ovaj kolač nazivaju upravo FRITULE (Bazgalji, Kringa, Krunčići, Žbandaj, Dračevac, Musalež, Selina, Barat, Rovinjsko Selo, Foli, Jušani kod Cera, Jasenovica, Čabrunići, Kužinići, Divšići, Kranjčići kod Savičente, Pula, Medulin, Šišan, Muntić, Kršan, Lazarići, Sutivanac, Rakalj, Mutvoran, Jovići, Mrgani, Gržini, Gračišće, Gologorica, Sveti Martin, Kompanj, Čiritež, Račice), no zovu ih još i BLENCI (Skitača, Labin), BLINCI (Labin, Štrmac, Ripenda, Plomin), FRITE (Floričići, Gologrčki Dol, Tupljak), FRITI (Mošćenice), FRITOLE (Pirelići, Sv. Ivan kod Buzeta), FRITULI (Žminj), FRITULICE (Jasenovica, Kužinići, Divšići), MLINCI (Ružići, Šumber, Rakalj), MULINCI (Barban, Draguzeti, Puntera, Jurićev Kal, Orihi kod Barbana, Goleševo kod Barbana) i ULENJAKI (Matulji).
KROŠTULE se pripremaju od tanko razvaljanog tijesta, izrezanog na trake koje se zamotaju u oblik mašnice ili fjoka, i tako zamotane prže u ulju, pa zatim, za razliku od fritula, posipavaju šećerom u prahu. Ovo je naravno pojednostavljeni recept, no spomenimo jedan specifičan detalj: obavezni sastojak njihova tijesta je i istarska rakija. Opet su KROŠTULE najčešći naziv za ovaj kolač (Floričići, Gologrčki Dol, Sveti Bartol, Mrgani, Žbandaj, Gračišće, Sveti Martin, Čabrunići, Kranjčići kod Savičente, Sutivanac, Barban, Orihi kod Barbana, Goleševo kod Barbana, Jurićev Kal, Puntera, Rakalj, Muntić), uz nazive FIJOKETI (Dračevac, Musalež, Selina, Jasenovica), FIJOKI (Kringa, Barat, Krunčići, Rovinjsko Selo, Jušani kod Cera), GROŠTULE (Kujići, Puntera, Mutvoran, Jovići, Kužinići, Divšići, Šišan, Medulin), HROSTULE (Srbinjak, Čiritež), HROSTULI (Labin, Ripenda), HROŠTULE (Skitača, Pirelići, Gologorica, Kompanj, Račice), KROŠTOLE (Sv. Ivan kod Buzeta), KROŠTULI (Ružići, Plomin, Kaštelir, Pula, Matulji), ŠTRAJBI (Mošćenice).
Zahvaljujući jednostavnosti i relativno brzoj pripremi, i fritule i kroštule se u istarskoj tradiciji pripremaju za mnoge različite prigode, ali zanimljivo je da te prigode nisu svugdje iste. Na primjer, za Pust odnosno u vrijeme maškara u većini istarskih mjesta pripremaju se fritule, i za to da bi ih se dalo maškarama kad vam dođu u kuću, ali i zato da bi se ukućani malo osladili, pogotovo djeca; međutim u nekim mjestima južne i sjeverne Istre za Pust se spremaju kroštule; a ponegdje se čak podrazumijeva da se za Pust priprema i jedno i drugo.
Fritule su nešto učestalija slastica koja se priprema za božićne blagdane, u nekim mjestima je ona obavezno na kućnom jelovniku za Badnjak (naravno, za tu prigodu se fritule ne prže u masti već u ulju), a kroštule su nešto učestalije kao slastica koja se priprema za svadbe, krštenja i slična obiteljska slavlja. I fritule i kroštule ponegdje se pripremaju i za Uskrs, uz uobičajene pince i pletenice. U Selini se za mjesni blagdan Sv. Lucije (13. prosinca) pripremalo i fritule i kroštule, a na Žminjštini je običaj da majke pripreme fritule za svoje odrasle, udate i odseljene kćeri kad im dođu u uobičajeni posjet na blagdan Sv. Agate (5. veljače).
Fritulama je djevojka mogla osvojiti i srce svoga dragog, barem prema stihovima narodne pjesme koja se pjevala na Pićanštini: „Luce, Lucica, susedica moja, tuga te popala, fritule si frigala, a meni nisi dala”.
Svaki kraj Istre, svako selo, ponekad i svaka obitelj, ima vlastitu modifikaciju recepta za fritule i kroštule, a vidjeli smo da se širom Istre mogu zateći i različiti nazivi za ove dvije popularne slastice. I fritule i kroštule u ponudi su istarskih slastičarskih i pekarskih tvrtki, mogu se kupiti i u dućanima, a zastupljene su i na gastro-festivalima: na natjecanju u izradi autohtonih istarskih kolača Slatka Istra u Vižinadi (sredinom kolovoza) u zasebnim kategorijama ocjenjuju se i proglašavaju najbolje fritule i kroštule; a u Marušićima se zajedno sa smotrom domaćih kobasica odnosno Luganigadom početkom godine održava i Kroštulijada, gdje se također biraju najbolje kroštule koje su pripremile tamošnje domaćice.
Davor ŠIŠOVIĆ
