Trostruki trijumf vinarije Kozlović, veliki uspjesi malih vinarija i potvrda reputacije koparskog refoška naglasci su iz upravo proglašenih rezultata ocjenjivanja vina za ovogodišnju Vinistru i Svijet malvazija.
Gianfranco Kozlović ima velikih razloga za slavlje i zadovoljstvo: njegova dugogodišnja vjera u velike potencijale i još uvijek nedovoljno iskorištene mogućnosti istarske malvazije te njegova ustrajnost u traženju vlastitog puta od vinograda do vrhunskog vina doveli su do toga da je sedamdeset ocjenjivača iz petnaest zemalja proglasilo njegovu malvaziju Santa Lucia 2018. najboljom malvazijom na svijetu. Malvazija Kozlović Santa Lucia 2018. tako ulazi u povijest kao prvo vino koje je na natjecanju Svijet malvazija osvojilo novouvedenu nagradu „Best in show” odnosno titulu najbolje malvazije na svijetu, a za taj su naslov konkurirale 273 malvazije iz deset zemalja (Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, Španjolske, Njemačke, SAD-a, Portugala, Crne Gore i Srbije).
Ista ta Kozlovićeva malvazija Santa Lucia 2018. osvojila je i šampionski naslov u kategoriji zrelih odnosno odležanih malvazija, dok je šampion u kategoriji mladih malvazija vinarija Dešković iz Kostanjice kraj Grožnjana. U kategoriji mladih terana šampionsku titulu ponovno osvaja vinarija Kozlović, dok najbolji odnosno šampionski zreli teran iz berbe 2018. dolazi iz buzetske vinarije Agapito.
Šampion u kategoriji zrelog refoška je koparska vinarija Vinakoper, s refoškom Capo d’Istria 2018., a zanimljivo je da je lani u istoj kategoriji šampion također bio njihov refošk Capo d’Istria, ali iz berbe 2013. godine.
Neka nam bude dopušteno malo prokomentirati ova najviša Vinistrina priznanja. Kozlović je oba šampionska naslova i titulu najbolje malvazije na svijetu dobio sasvim zasluženo, jer njegova upornost u inovativnosti na čvrstim zasadama tradicije je već desetljećima uzor mnogim mlađim vinarima. Gianfranco Kozlović je često znao reći da je s nekim stvarima u vinarstvu u Istri prvi počeo, ali i prvi prestao, shvaćajući da je vrijeme za novi korak, za metode koje će biti još bliže prirodi, a od njega je potekla i posljednjih godina često ponavljana uzrečica da dobro vino ne nastaje u podrumu nego u vinogradu. I Kozlovićeva šampionska titula za mladi teran je vrlo značajna, jer se u mnogim istarskim vinarijama danas teran proizvodi samo u odležanim inačicama, naši vinari kao da smatraju da je potvrda vinarske zrelosti i umijeća napraviti dobar odležani teran, dok se na svježu varijantu ovog najpopularnijeg istarskog crnog vina gotovo zaboravilo.
Vinarija Dešković iz Kostanjice koju vodi Franco Dešković uz braću Đulijana i Maurizija, već je osvajala šampionske titule na Vinistri, 2017. su imali najbolji zreli teran, 2014. najbolju mladu malvaziju, 2012. također najbolji zreli teran, dakle iskusni su to vinari s dobrom reputacijom pa njihov povratak na vrh izuzetno raduje. Vinarija Agapito iz Buzeta nije toliko poznata, i svakako je ugodno iznenađenje da najbolji zreli teran dolazi iz tog dijela Istre, jer je dosad na Buzeštinu otišao samo jedan Vinistrin šampionski naslov, i to za mladi teran vinariji Sirotić prije više od deset godina. Svakako će biti zanimljivo pobliže upoznati vinariju Agapito, njezin šampionski teran, ali i ostala njezina vina.
Naposljetku, to da je vinarija Vinakoper šampion u kategoriji zrelog refoška i nije iznenađenje, već potvrda izvrsnosti i lijepe reputacije koju ta najveća vinarija slovenske Istre ima na Vinistri, s nekoliko dosad osvojenih naslova i za mladi i za zreli refošk.
Treba primijetiti i jednu zemljopisnu činjenicu: ove godine sva vina nagrađena šampionskim naslovima za autohtone istarske sorte dolaze iz sjeverne Istre, „odozgora” preko rijeke Mirne. To je u najmanju ruku zanimljivo, možda i vrijedno pomnijeg proučavanja, ali bi trebalo smatrati i pravednim da šampionski naslovi ne dolaze stalno na iste lokacije već da „šeću” po cijeloj Istri, jer se time na kraju krajeva potvrđuje kvaliteta cijele Istre kao regije vinske izvrsnosti.
Ove su godine na Vinistrinom ocjenjivanju prvi put dodijeljene platinaste medalje, kao zamjena za ono što se prijašnjih godina zvalo velika zlatna medalja, a ovaj put je za takvo odličje trebalo osvojiti 95 i više bodova. Čak četiri platinaste medalje otišle su u Vižinadu: Bruno Ferenac dobio ju je za svoju malvaziju 2021., vinarija Pilato za malvaziju sur lie 2018. i za desertni muškat Serafin 2018., a vinarija nedavno preminulog Marijana Armana nagrađena je platinastom medaljom za malvaziju Grand Cru. Platinastim odličjem okitili su se i vinarija Benvenuti iz Kaldira za slatki muškat San Salvatore 2017., zatim Vinakoper za Capris refošk 2020., te talijanska vinarija Mossi 1558 iz Piacenze za desertno vino Le Solane 2008. od sorte malvasia di Candia aromatica.
Uz sedam platinastih odličja, na ocjenjivanju za ovogodišnju Vinistru i Svijet malvazija dodijeljene su 152 zlatne i 36 srebrnih medalja, dok će ostali proizvođači dobiti diplome. Još je 16 zlatnih medalja osvojeno za jaka i alkoholna pića, a ove je godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta dobilo 25 vinara za malvazije iz berbe 2021. i sedam vinara za teran iz berbe 2019. godine.
Uz 273 uzorka malvazije iz deset zemalja ocjenjivano je 257 uzoraka ostalih vina te 35 uzoraka jakih alkoholnih pića, sveukupno 565 uzoraka. Svečana dodjela odličja 28. Vinistre, 13. Svijeta malvazija te IQ oznaka za malvaziju i teran održat će se 4. svibnja u porečkom hotelu Parentium, a 28. sajam Vinistra, kome su najbolja najava ovi odlični rezultati s ocjenjivanja, održat će se u porečkoj dvorani Žatika od 6. do 8. svibnja.
Davor ŠIŠOVIĆ
