Novo izdanje jednog od najpoznatijih i najcjenjenijih istarskih vina uopće, refoška Brombonero vinarije Clai, za koji dan izlazi na tržište, a tim je povodom vinarija Clai priredila njegovo predstavljanje u restoranu Stara škola u Krasici. Posljednji Brombonero na tržištu bio je iz berbe 2015., a ovaj aktualni potječe iz berbe 2018. i napunjeno ga je oko 3.000 boca.
Na premijeru Brombonera 2018. pozvani su ugledni hrvatski sommelieri, a za ovu prigodu je iz New Yorka doletio i novi vlasnik vinarije Clai Krešimir Penavić. Za gutljaj dobrodošlice poslužen je pjenušac Brut nature, prekrasne boje starog zlata, inače jedan od najoriginalnijih istarskih pjenušaca većinski napravljen od gotovo zaboravljene sorte istarska plavina, uz dodatak malvazije i chardonnaya.
Brombonero 2018. je odnjegovao donedavni glavni enolog vinarije Clai Dimitri Brečević, kojeg je u travnju ove godine na tom poslu zamijenio Tim Whitfield iz Južnoafričke Republike, pa ga je Brečević uzvanicima i predstavio.
Grožđe za refošk Brombonero iz 2018. potječe s tri pozicije, a u vinogradu je pripremljeno malo drukčije od grožđa za Ottocento, uz ekstremnije čišćenje lišća, no ipak se pazilo da svaki grozd ostane zaklonjen od direktnog sunca.
Nakon berbe slijedila su tri tjedna maceracije, sve do kraja fermentacije, a nakon prešanja vino je čuvano u drvu dvije i pol godine te zatim još godinu dana u boci. Refošk Brombonero 2018. ima 15,5 posto alkohola, a među okupljenim sommelierima čula su se mišljenja da je to „vino koje treba čekati još desetak godina” da dostigne svoj vrhunac.
Snaga, robusnost i trajnost, a istovremeno finoća i elegancija, te su odlike kušači pripisali ovom Bromboneru, a kako se čula i primjedba da se među aromama osjeća i mentol, točnije: aroma čokoladice „After eight”, Brečević je pojasnio da je ta aromatska jedan od „potpisa” Brombonera od samih početaka postojanja ovog vina, inače prvi put napravljenog 2007. godine.
Naravno da je kušače, zbog vrlo ograničenih i praktički već rasprodanih 3.000 boca Brombonera 2018., zanimalo koje će sljedeće berbe doći na red, pa je Brečević izvijestio da se u podrumu već „krčka” budući Brombonero iz tri uzastopne berbe odnosno iz 2020., 2021. i 2022. godine, što je puki slučaj, a 2019. godina je izostala jer je te godine Claijeve vinograde poharala tuča.
Kušanje vina pratili su vrlo nadahnuto kreirani zalogaji chefice restorana Stara škola, Priske Thuring. Uz uvodni pjenušac posluženi su lagani finger-food zalogaji, a za sljubljivanje s novim Brombonerom poslužen je rižoto sa šparugama uz pečena juneća rebrica. „Sam rižoto ne bi bio dovoljan uz ovaj Brombonero, ali uz ova rebrica to je pun pogodak, slažu se savršeno”, komentirali su kušači.
Dok se Brombonero još proživljavao i vrtio po čašama i ustima, stiglo je novo vinsko iznenađenje: refošk Stara škola 2016., a Brečević je pojasnio da se te godine planiralo napraviti Brombonero, ali je vino „krenulo u drugom pravcu”, poprimilo sasvim drukčiji profil, pa je nakon pet godina odležavanja u drvu napunjeno u boce koje su zatim odležavale još dvije godine.
Tako je nastao refošk Stara škola 2016., koji neće izlaziti na vinsko tržište već će se nuditi isključivo u restoranu Stara škola. Njegovu različitost od Brombonera kušači su opisali jačom odnosno izraženijom aromatikom, gotovo parfemskom, a uz prvo kušanje refoška Stara škola poslužene su kroštule, koje su se svojom izraženom aromom vanilije izvrsno vezivale uz ovo vino.
„Vrlo sam sretan što preuzimam ‘štafetu’ glavnog enologa vinarije Clai od jedinstvenog Dimitrija Brečevića, a vrijeme će pokazati jesam li dovoljno sposoban da ga u pnom smislu naslijedim”, rekao nam je na kraju ovog izuzetnog vinskog druženja vedri, nasmijani i srdačni Tim Whitfield.
Kako je Brambonero iz tri posljednje berbe na odležavanju u podrumu vinarije Clai djelo Dimitrija Brečevića, Whitfield će se u pripremi Brombonera okušati tek s berbom 2023., naravno ako ta berba bude zadovoljila postavljene stroge standarde zrelosti i kvalitete. Whitfielda posebno veseli što će u Claijevim vinogradima nastaviti s praksom organske proizvodnje, zdušno prihvaćajući načelo kojim su se dosad rukovodili i Giorgio Clai i Dimitri Brečević: da „vino dolazi iz vinograda”.
Davor ŠIŠOVIĆ
