KULTURA STOLA U ISTRI: ENOGASTRONOMIJA, TRADICIJA I INOVACIJA

Šampioni Gračišća malvazija Dešković i cabernet sauvignon Darija Cvitana

Kao da su jedva dočekali da se nakon tri godine obnovi tradicionalna smotra vina u Gračišću, pa su u ovaj drevni gradić na Uskrsni ponedjeljak vinoljupci nagrnuli doslovce u tisućama. Dolazilo se autobusima, automobilima, vozilima na dva kotača, parkiralo se na obližnjim livadama i njivama pa hodalo do mjesta događaja, iako ne baš dugo. Lijepo vrijeme, dobra organizacija, dovoljno vina, i izvrsno raspoloženje obilježili su ovogodišnju vinsku feštu u Gračišću, koja se u svom 28. izdanju nakon trogodišnje korona pauze doista vratila u velikom stilu.

Prema već dugogodišnjoj tradiciji ove manifestacije, vina su ocjenjivana prije same smotre (ali prvi put u samom Gračišću), tako da se u desetak vinskih konoba raspoređenih duž cijelog starog grada moglo birati vina koja se želi kušati, a na plakatima unutar konoba bilo je naznačeno koje je vino kako ocijenjeno i koju je medalju dobilo.

Na kušanje su ponuđena vina pedesetak vinarija iz cijele Istre, nekoliko i iz vinarija preko Učke (primjerice iz riječke vinarije Vanje Karleuše ili iz vinarije Darka Mandića u Matuljima). Najbrojnija su bila vina vinarija iz Višnjana i Motovuna, solidno je bila zastupljena i Labinština, a ugodno je bilo među ponuđenim vinima vidjeti i ona iz područja manje poznatima po vinu kao što su Pazinština ili Žminjština. U posebnoj konobi svojim su se vinima predstavljali gračaški pobratimi iz slovenske općine Mokronog.

Zanimljivo je da je oko trećine ocjenjivanih vinara bilo predstavljeno imenom i prezimenom, pa bismo ih mogli nazvati hobistima, dobra polovica vina dolazila je s OPG-a, a registriranih je vinarija bilo tek desetak. Struktura ponuđenih vina je tako predstavljala svojevrsni povratak korijenima što se tiče svrhe odnosno smisla ove gračaške vinske manifestacije, a to je da se na njoj predstave vinari koji se možda još nisu odvažili dati svoja vina na Vinistru i druga jača ocjenjivanja, ali svakako zaslužuju da njihova vina ‘izađu u javnost’.

Rezultati ocjenjivanja vrlo lijepo ilustriraju taj segment istarske vinske slike. Po tradiciji, naslovom šampiona gračaške smotre nagrađuju se najbolje bijelo i najbolje crno vino, a ovaj put je šampion bijelih vina malvazija odležana malvazija Riserva vinarije Dešković iz Kostanjice, dok je šampion crnih vina cabernet sauvignon Darija Cvitana iz sela Bašići na Tinjanštini.

Ocjenjivano je ukupno 127 vina, od kojih je 35 nagrađeno zlatnim medaljama, čak 71 vino zaslužilo je srebrnu medalju, 13 ih je dobilo broncu, tri su nagrađena počasnom diplomom a pet diplomom za sudjelovanje.

Na prijepodnevnom otvorenju smotre vinoljupce koji su se već bili okupili u povećem broju pozdravili su načelnik općine Gračišće Ivan Jeromela kao glavni organizator, direktorica Turističke zajednice središnje Istre Sanja Kantaruti kao suorganizator, a smotru je otvorio istarski župan Boris Miletić. Na popodnevnoj podjeli odličja medalje i diplome je načelniku Jeromeli pomogao dijeliti i županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan.

Javno su se dijelile zlatne medalje i šampionske plakete, a osim već spomenutih šampiona, i među ostalim vinarima ima višestrukih osvajača zlatnih medalja. Tako je vinarija Bernobić osvojila čak sedam zlatnih medalja, vinarija Dešković osvojila je pet zlata, po tri zlatne medalje osvojile su vinarije Zigante i Poleis, a Dejan Radoš dvije.

Po jednu zlatnu medalju osvojile su vinarije Prekalj, Damir Paljuh, Miho Miličić, Ivana Radešić, Mušković, Adriano Černeka, Matić, In sylvis, Doriano Ritoša, Darko Mandić, Dario Cvitan, Valter Žiković, Novak, Radanović i Valneo Verbanac.

Bilo je doista zanimljivo kušati vinsku paletu one manje eksponirane ili manje poznate vinske Istre, a kako je prema procjeni stručnjaka odnosno ocjenjivača lanjska zbog suše prilično izazovna godina rodila jako dobrim vinima, pogotovo crnima koja će tek u budućnosti pokazati svoj puni potencijal, kušanjem u Gračišću moglo se naslutiti gdje će se moći po dobro vino navratiti za par mjeseci ili čak za par godina.

Davor ŠIŠOVIĆ