Izuzetno uspješna bila je 2021. godina za Agrolagunina vina, sa čak 16 medalja osvojenima na prestižnim inozemnim i domaćim vinskim smotrama. Među njima je čak sedam zlatnih medalja: na međunarodnom ocjenjivanju „Emozioni del Mondo: merlot e cabernet insieme” u talijanskom Bergamu zlatne medalje osvojili su Castello Festigia 2018. i cabernet franc Riserva 2018.; Castello Festigia 2017. osvojio je zlatnu Decanterovu medalju, i još jednu zlatnu medalju na smotri Mundus Vini u Njemačkoj; a tu su i još tri zlatne medalje na ovogodišnjoj Vinistri, za malvaziju Festigia 2020., za malvaziju Riserva Vižinada 2017. te za malvaziju Riserva kasna berba 2019., ukupno dakle sedam zlatnih medalja, od kojih je s tri zlata za dva susjedna godišta Castello zadržao status najtrofejnijeg vina porečke Agrolagune, ali i najnagrađivanijeg hrvatskog vina!
Srebrne medalje su u 2021. godini osvojili na Decanterovom ocjenjivanju cabernet sauvignon Riserva 2011. i crna kupaža Riserva LV 2017., zatim Castellblanc Festigia 2019. na smotri Les Citadelles du Vin u Francuskoj, te malvazija Festigia 2016. na smotri Mundus Vini. Brončanim su se pak medaljama okitili Riserva LV na Emozioni del Mondo; Castellblanc Festigia 2019. i pjenušac Blanc de Moi 2016. na Decanteru; te Castello Festigia 2017. i Blanc de Moi 2016. na International Wine Challengeu (IWC).
„Na ocjenjivanja šaljemo vina koja tek izlaze na tržište ili će uskoro izaći”, rekao nam je glavni enolog i direktor vinarstva u porečkoj Agrolaguni, Milan Budinski. Takva taktika ima dvostruki učinak: kroz medalje stiže potvrda kako se određeno vino ponijelo i je li ispunilo očekivanja njegovih tvoraca te odgovara li ukusima međunarodnih ocjenjivača; a istovremeno su osvojena priznanja najbolja reklama za vina koja tek izlaze u svijet. Spomenutih 16 medalja osvojilo je 12 različitih Agrolaguninih vina, računamo li kao različita vina i različita godišta istih etiketa, a neka među njima svakako zaslužuju i da ih malo bolje predstavimo.
Castello Festigia je crna kupaža koja je zamišljena kao najbolji Agrolagunin blend crnih sorti, pa stoga iz godine u godinu može imati i drukčiji sastav odnosno omjer pojedinih sorti. Ovo je vino osmislio Ante Gavranić, tadašnji glavni Agrolagunin enolog, a prvi put je napravljeno iz berbe 2007., i to od cabernet sauvignona i syraha. Castello nastaje samo iz dobrih godina, one lošije se preskaču, a trenutačno je na tržištu berba iz 2018. godine. Već dvije godine nakon premijere, od berbe 2009., u kupažu ulazi i merlot, koji je danas osnovica Castella i čini u prosjeku 50-60 posto ovog blenda; nakon 2015. je iz mješavine izbačen syrah (rezultati u vinogradu odveli su tu sortu u pravcu rosea i laganijih crnih vina), kojega dogodine zamjenjuje cabernet franc, čiji je nasad baš bio ušao u najbolju formu. Tih godina u recept radi pojačavanja začinskih nota ulazi i dio prosušenog grožđa, od merlota i cabernet sauvignona, a tada je u proizvodnju uvedeno i dozrijevanje u različitim posudama: četvrtina količine se njegovala u novom barriqueu a ostatak u starom.
Već od prvih berbi Castello je upućivan na međunarodna ocjenjivanja, a berba 2012. (s kombinacijom merlot-cabernet sauvignon-syrah) osvojila je zlatnu Decanterovu medalju i Regional Trophy, i čak bila u pripetavanju za Best in Show, s još dva vina iz Rioje i Mendoze (a pobijedila je Mendoza). Berba 2013. je na Decanteru osvojila srebro, a probila se i na azijsko tržište, osvojivši zlatnu medalju i titulu najboljeg srednjoeuropskog crnog vina na smotri Korea Wine Challenge. Slijedili su novi uspjesi na Decanteru: srebro za berbu 2015., zlato za berbe 2016. i 2017., i iako se, kako kaže Milan Budinski „Castello od svog prvog pojavljivanja kroz naredne godine mijenjao, i dalje je ostao najveći Agrolagunin adut jer nije bila stvar u čuvanju omjera već u njegovanju stila, u odabiru doista najboljeg blenda kojeg nudi određena godina”.
Kako nastaje taj legendarni Agrolagunin Castello? Zbog različitog vremena dozrijevanja, svaka sorta se bere i vinificira posebno, a dva tjedna nakon redovne berbe bere se i grožđe prosušivano na trsu odnosno na prerezanim lucnjevima. Prinos se za merlot i cabernet franc održava na 1,3 do 1,5 kila po trsu, a za cabernet sauvignon na 1 do 1,5 kilogram po trsu. Doprinos svake pojedine sorte danas aktualnoj mješavini za Castello Budinski tumači ovako: merlot daje slatke tanine, cabernet sauvignon strukturu a cabernet franc izraženije arome. Svaka se sorta zasebno čuva godinu dana u kombinaciji novih i starih barrique bačava, i nakon te prve godine odabire se najbolji blend sorti i vrsti bačava. U Agrolagunonoj proizvodnji Castello uvijek ima prednost, on se prvi „sklapa” od najboljih sirovina, a od onoga što ostane pune se najbolji mogući merlot i cabernet sauvignon. Od zasebnih sortnih komponenti koje su godinu dana provele u barriqueu novozamiješani Castello smješta se u inox na narednih godinu dana, u kasno proljeće puni se u boce i na tržište pušta krajem godine.
Trenutačno aktualni Castello uz berbe 2018. napravljen je samo od merlota i cabernet franca, jer godina nije bila naklonjena cabernet sauvignonu, posebno zbog hladnog rujna, pa je zato u tom godištu povećan udio prosušenog merlota.
Taj dakle zlatom već ovjenčani Castello Festigia 2018. od merlota i cabernet franca ima 14 posto alkohola, miriše na tamno voće, pogotovo na zrele šljive, maline i jagode, te na zeleni list ribiza, a prosušeni merlot obdario ga je i začinskim mirisima poput papra. U okusu mu se osjeća mekana, slatkasta i baršunasta taninska struktura, i za njega će Milan Budinski reći: „To je najambiciozniji Castello dosad”. Na tržište je izašao tri godine nakon berbe, u nakladi od dvadesetak tisuća boca.
Castello je nedvojbeno Agrolagunin superstar, no medalje posljednjih godina sve više niže i jedna druga njezina crna kupaža, samozatajno i neatraktivno nazvana Riserva LV, pri čemo ovo „LV” znači naprosto – Laguna vina. Ovom bi fenomenalnom vinu svakako trebalo smisliti neko atraktivnije ime, jer ga itekako zaslužuje. Riserva LV je zamišljena kao Agrolagunin „Superistrian”, s inspiracijom u svjetski poznatim Super Tuscan vinima.
Riserva LV ima nekoliko premisa, po kojima se bitno razlikuje od Castella: u tu crnu kupažu uz internacionalne sorte obavezno ide i teran; udio prosušenog grožđa je velik, a koncentracija mu se „nabrijava” jednogodišnjim odležavanjem u novom barriqueu i zatim s još godinu dana odležavanja u velikim drvenim bačvama. Međutim, za zaokruživanje Riserve LV potrebno je čak pet godina, jer nakon godine dana u barriqueu i sljedeće godine u velikom drvu slijedi još jedna godina u inoxu, i naposljetku dvije godine odležavanja u boci. Također za razliku od Castella, serije Riserve LV su male: u tu etiketu godišnje ide tek dvije do tri tisuće boca.
U Agrolaguni je Riserva LV prvi put napravljena 2013. godine i to od merlota, terana i – malvazije! Kako je to bila prilično hladna i suha godina, malvazija je bila dodana radi spuštanja alkohola i radi slatkih tanina, ali to s malvazijom nije bilo ponovljeno nikad kasnije: Riserva LV iz berbe 2013. sastoji se samo od merlota i terana, a kasnijih godina se njezin sastav stabilizirao na merlot (kojemu se veći dio prosušuje), cabernet sauvignon, cabernet franc i teran (koji se nikad ne prosušuje). „Ovo vino izlazi svega dva-tri puta u jednom desetljeću, kad prilike to dopuste i kada se poklope idealni uvjeti”, objašnjava Budinski.
Na tržištu je trenutačno Riserva LV iz berbe 2015., moćno vino s 14,3 posto alkohola, aromama zrele šljive i zrelog tamnog voća te s notama začina, čokolade, kakaa, primjetne su mu čak i balzamične i tamjanske note. „Tu ima više začinskih nego voćnih mirisa”, komentira Budinski, i objašnjava da komponentu alkohola kod ovog vina ne treba isticati u prvi plan, jer je cilj bio „napraviti specifično vino od najboljeg grožđa kojemu će se kvalitete formirati prosušivanjem, duljim odležavanjem i drukčijim omjerom drva”.
Još jedan Agrolagunin novitet koji se pridružio svakogodišnjem lovu na medalje je Castellblanc, bijela kupaža zamišljena kao pandan crnom Castellu. Castellblanc je prvi put napravljen iz berbe 2017. a sastojci su mu chardonnay, viognier, malvazija i pinot bijeli; u obzir ponekad dolazi i sauvignon blanc. U ovoj je kupaži najveći udio chardonnaya i viogniera, ostale sorte tu imaju ulogu začinskih dodataka. Za razliku od Castella, u ovom se modernom bijelom blendu ne koristi prosušivanje grožđa, a Castellblanc je jedino bijelo Agrolagunino vino napravljeno sa željom i ciljem da se u njemu osjeti utjecaj drva, se te kod dijela sastojaka, primjerice chardonnaya, čak i fermentacija odvija u drvu.
Dugo vremena je jedini Agrolagunin pjenušac bio Perla Rose od terana, proizveden charmat metodom, no odnedavno je na vinskoj karti najveće istarske vinske tvrtke i pjenušac Blanc de Moi, proizveden klasičnom metodom od malvazije i pinota bijelog. Prva serija ovog pjenušca nastala je iz berbe 2015., a trenutačno je na tržištu berba 2016., i kako kaže Milan Budinski, kada ti godina pruži mogućnost kreativnog odabira termina berbe, tada možeš imati i dobru sirovinu za vintage brut pjenušce. Blanc de Moi odležava godinu i pol do dvije na kvascima, te nakon sekundarne fermentacije još godinu i pol do dvije odležava u boci, dakle taj pjenušac na tržište izlazi tek 4-5 godina nakon berbe, a osim dvije lani osvojene londonske medalje može se pohvaliti i šampionskom titulom na Festivalu pjenušaca 2019. godine u Višnjanu.
Niz sjajnih priznanja nedvojbeno će nastaviti i vina koja će nastajati iz posljednje berbe, 2021. godine, koju su Agrolagunini vinogradi izdržali prilično neokrznuti proljetnim valom hladnoće koji je bio zahvatio skoro cijelu Istru. Suha i topla zima za kojom je slijedilo kišno proljeće oduljili su cvatnju, što je za posljedicu imalo nešto kasniju berbu. To je bilo, komentira Milan Budinski, dobro za bijele sorte te za merlot i cabernet franc, ali nezgodno za teran i cabernet sauvignon. „No, treba biti strpljiv, kvaliteta posljednje berbe je mnogo bolja od dvije prethodne. Godina je bila izuzetno naklonjena malvaziji, merlotu i svim sortama srednjeg dozrijevanja, dok je za teran i cabernet sauvignon trebalo pričekati malo kasniju berbu. Grožđa je bilo možda desetak posto manje od prosjeka, ali kvalitetom je berba 2021. u rangu 2016. i spada u tri-četiri najbolje berbe u zadnjem desetljeću”, podvlači Budinski.
Zbog toga je u šestotinjak hektara Agrolaguninim vinogradima posljednja berba jako dugo trajala, protegla se na punih pedeset dana, dok je ranijih godina sve bivalo pobrano za četrdeset dana. Sveukupno je iz vlastitih vinograda pobrano 5.300 tona grožđa, od kooperanata je otkupljeno još 700 tona, a od svega toga će se napraviti 4,150 milijuna litara vina, od čega više od polovice, 2,6 milijuna litara, otpada na malvaziju. „Imamo materijala za sve kategorije vina, za crne i bijele Riserve, za Festigije i za niže linije, a prvi put smo brali u novom nasadu kod Vižinade što će nam dati materijala za bolje kombiniranje za malvaziju Vižinada”, zaključuje Milan Budinski, a mi se, naravno, unaprijed veselimo divotama koje će proizaći iz ove berbe i koje ćemo kušati narednih godina.
Davor ŠIŠOVIĆ
