Vinarska priča Larija Juričića sasvim je drukčija od većine drugih istarskih vinara: njegovi se preci vinom nisu bavili, on je prvi vinar u obitelji, ali da će biti vinar, i da će živjeti na zemlji i od zemlje, znao je još u djetinjstvu. Imao je samo 15 godina kad je zasadio svojih prvih 50 maslina, a 18 mu je godina bilo kad je posadio i svoj prvi vinograd. Čim je postao punoljetan otvorio je svoj vlastiti OPG, u Poreču je završio studij vinarstva i vinogradarstva, i od tada neprestano povećava svoje nasade, doguravši do današnja tri hektara vinograda i hektar maslinika. Prije osam godina lansirao je svoju prvu vinsku etiketu, a zadnje tri godine živi isključivo od poljoprivrede. Iako iza sebe ima nekoliko godina vinarske karijere, tek je ove godine prvi put nastupio na Vinistri, gdje nam je pažnju privukao njegov štand sa zanimljivom vinskom ponudom, pa je to bila prigoda da dogovorimo i posjet njegovoj vinariji u selu Bartići, svega tri kilometra od Labina prema moru.
Dojmljivo je to mjesto, dvije-tri skromne građevine okružene vinogradom, maslinikom i nasadima lavande, u mirnom prirodnom okruženju, baš idiličnom. I priča nam Lari Juričić na terasi svoje vinarije, dok zrikavce nijednom nije prekinuo zvuk automobila u prolasku, kako su njegovi pred petnaestak godina u Labinu držali točionicu vina, ali nisu prodavali svoje vino već vino koje su nabavljali od drugih proizvođača. Tada mu je već „kliknula” zamisao o vlastitom vinogradu, kojeg je zamislio na djedovini, na zemljištu s prekrasnim pozicijama, ali s jako velikim udjelom kamenja, kojeg je trebalo razbijati i usitnjavati da bi se zemlja osposobila za sadnju. Krenulo je 2008. godine s prvih 1.200 posađenih loza, pola terana i pola malvazije, a na današnja njegova tri hektara uz te dvije glavne istarske autohtone sorte rastu još i merlot, cabernet sauvignon, chardonnay i muškat bijeli. Od početka je Lari Juričić naumio raditi s jedne strane vina od autohtonih sorti koja će biti lagana i pitka, ne previše aromatična, a s druge strane vina odležana u drvu za koje će izdvajati najbolje grožđe i s kojima će testirati granice svojih umijeća.
Vinska paleta vinarije Juričić danas obuhvaća osam etiketa: malvaziju, chardonnay, merlot, teran, poluslatki muškat bijeli, rose od merlota, barrique malvaziju Sveta Barbara te barrique crnu kupažu Crno zloto od terana, cabernet sauvignona i merlota. Za prvi susret s vinarijom Juričić, kušali smo ih i prokomentirali sve.
Svježa malvazija iz lanjske berbe nježno miriše na breskve, kruške i bijelo cvijeće, a okus joj je fin, nježan i ugodno svjež, s notama citrusa, svježih marelica, čak i hladne vode aromatizirane jagodama, ali sve su te arome ugodne i blage, baš kao što je i htio. Ova malvazija ima 12,7 posto alkohola, što se po njenoj nježnosti uopće ne bi reklo, i po Larijevu bi se mišljenju lijepo sljubila s ribom te tjesteninom s plodovima mora.
Chardonnay iz berbe 2020. ima 12,5 posto alkohola, vrlo je umjerenih kiselina, miriše na bazgin cvijet, na žutu ružu, ogrozd i med od lipe, a u okusu je sortno vrlo prepoznatljiv, s izraženim aromama citrusa i ogrozda. Vino je to koje dobro ide uz piletinu, uz blaža mesna jela, te uz ribu s roštilja.
Suhi rose od merlota ima 12,5 posto alkohola, a grožđe za njega pobrano je dvadesetak dana prije redovne berbe i macerirano svega četiri sata. Obiluje voćnim mirisima svježeg grožđa i breskve, a okus mu je povrh tih aroma još i kremozan, podsjeća na neki voćni liker, i najljepše bi ga bilo piti uz svježe i dobro rashlađeno voće, recimo jagode, ili uz pršut s malo više papra, ili pak uz frigane ili na gradelama pečene žlomprt i kobasice.
Crni dio palete Lari namjerno otvara merlotom, svježim iz berbe 2020. godine, koja je dobacila do čak 13,7 posto alkohola. U mirisu ovaj merlot najprije zapahne aromom badema, a tek zatim se razviju voćne arome, dok u okusu dolazi prava fešta od aroma slatkog voća te marmelade od jagoda i one od šljiva. Iako je maceriran deset dana, ovaj je merlot prilično svijetle i prozirne rubinske boje, a čuvan je samo u inoxu. Idealno bi se složio s tunom, te sa špaletom giravolta.
Teran je pak odležan, a u ponudi je onaj iz berbe 2018. koji je na Vinistri 2019. osvojio srebrnu medalju u kategoriji mladog terana. Prinos mu je kontroliran na kilogram po trsu, maceriran je petnaestak dana, a fermentacija je odrađena u inoxu nakon čega je na četiri mjeseca pohranjen u drvo, pa vraćen u inox, i nakon punjenja odležavao je još godinu i pol u boci. Boja mu je lijepa tamno rubinska, u mirisu odaje arome zrele ili čak kandirane višnje te mahune rogača, a okus mu je mekan, ugodan, aromatičan, po kandiranom voću i bombonima, a ima samo 12 posto alkohola. Lijepo bi se sljubio s biftekom i drugim jačim mesom, s divljači, s jelima uz koja ide kiseli kupus, ali i uz čokoladne kekse, čak i uz lubenicu.
Došao je red i na dva Juričićeva dugo odležana vina, koja je kreirao i imenovao u čast stogodišnjice Labinske republike, koja je obilježena u veljači 2021. godine. Prvo od ta dva „rudarska” vina je barrique malvazija Sveta Barbara iz berbe 2018., za koju je odvojeno najbolje grožđe ali je vinificirana bez maceracije pa joj je boja dosta svijetla, rekli bismo: grožđano žuta, tek malko tmurnija od svježe malvazije. Grožđe je dakle najprije prešano a zatim je odrađena fermentacija, nakon čega je vino spremljeno u nove barrique bačve u kojima je, uz miješanje taloga, čuvano godinu dana, zatim je još godinu dana čuvano u inoxu i zatim je bez filtriranja napunjeno u boce u kojima je odležavalo još godinu dana. U mirisu joj se raspoznaju arome manga i drugog žutog voća te marcipana, a u okusu nas daruje krasnim zrelim voćnim i povrtnim aromama, primjerice dunja, bundeve i začina među kojima se ističe kardamom. U sljubljivanju ove malvazije od 13,1 posto alkohola s jelima, prednost bismo dali hobotnici pod čripnjom, ali i vegetarijanskim jelima te jelima od šparuga.
Drugo Juričićevo vino u čast stogodišnjice Labinske republike je Crno zloto (kako su u labinskom dijalektu nazivali ugljen koji se ovdje kopao desetljećima), kupaža od 50 posto terana, 30 posto merlota te 20 posto cabernet sauvignona. I kod ovog vina je riječ o berbi iz 2018., i sličnom postupku kao kod barikirane malvazije: maceracija, godina dana drva, godina dana inoxa i zatim godina dana boce. Kupaža Crno zloto ima 13 posto alkohola, bojom je najtamnije od svih Juričićevih crnih vina, uz miris šumskog voća zamjetne su i arome drva, a okus mu krase reskost i trpkost uz arome sušenog voća, pogotovo oskoruša, i začinske note među kojima je najzamjetniji papar. Okus ovog vina je provokativan i priziva malo konkretnije zalogaje, poput jako zrelog pršuta, krvavog bifteka, divljači, ili pak suhih kolača poznatih pod imenom medvjeđe šape.
Za Crno zloto kaže Lari Juričić da će se još formirati i da će tek za dvije godine dostići svoje najbolje izdanje. Oba ova vina posvećena obljetnici Labinske republike promovirana su na prigodnim manifestacijama u Labinu, a među vinoljupcima promocija im tek predstoji. Osim nazivima i dizajnom svojih etiketa, u rudarsku priču su Sveta Barbara i Crno Zloto smještene i po poklon-kutijama u koje se pakiraju, crne boje i s natpisom „Sretno!”, što je stari rudarski pozdrav, uz ukršteni malj i čekić.
I da ne zaboravimo, osma je Juričićeva etiketa poluslatki muškat bijeli, iz berbe 2020., vino s 12,3 posto alkohola lijepog muškatnog mirisa i okusa baš po grožđu muškata, što je za ovu sortu savršen ishod. Nećemo pogriješiti pijemo li ga uz kroštule, ili pak uz najjednostavniji i najukusniji istarski kolač – pandešpanju.
Reklo smo već, prvu medalju je na Vinistri Lari Juričić osvojio 2019. godine, prije toga je osvajao medalje na vinskim smotrama u Gračišću i Skitači, ali doći će s vremenom i druga priznanja, uopće ne sumnjamo. Ovom mladom vinaru najdraža su ipak priznanja druge vrste, primjerice veliki uspjeh kojega je postigao pretvorivši cijeli hektar šumovite visoravni na 400 metara nadmorske visine, na zemljištu do krajnosti zasićenom kamenjem, u tlo pogodno za sadnju vinograda. Na toj je parceli zasadio 4.000 sadnica malvazije, mladice polako rastu i listaju te se najviši vinograd na Labinšćini postupno sve više oblikuje.
Osim vina, Lari Juričić na svom imanju u Bartićima njeguje i jedan hektar maslina sa sortama leccino, pendolino, buža i istarska bjelica od kojih radi miješano ulje za koje je na smotri u Vodicama prije tri godine dobio zlatnu medalju. Uzgaja i lavandu od koje proizvodi eterično ulje i sušeni cvijet, a na imanju ima i pet magaraca, 10 ovaca i 15 koza. U sklopu vinarije ima i omanju kušaonicu u kojoj u unutrašnjem prostoru može primiti desetak ljudi a u vanjskom pedesetak, a uz kušanje vina gostima nudi i zalogaj pršuta, vratine, pancete, kobasica i sira. U skoroj budućnosti kani povećavati površine svojih vinograda, uglavnom istim sortama koje već ima, eventualno još uz sauvignon blanc, a želja mu je da jednog dana tu u Bartićima, na toj doista lijepoj i idiličnoj lokaciji, izgradi veći i moderniji vinski podrum i u njemu malo veću kušaonicu. Vina iz vinarije Juričić zasad se mogu naći u restoranima i barovima Labina i Rapca, ima ih i u odabranim vinotekama, a oko polovice ih se proda na kućnom pragu odnosno u vinariji u Bartićima, mjestu koje vrijedi posjetiti i radi vina i radi fantastičnog prirodnog okruženja.
Davor ŠIŠOVIĆ
