KULTURA STOLA U ISTRI: ENOGASTRONOMIJA, TRADICIJA I INOVACIJA

Ponovno vrlo lijepe i ugodne Vinske priče Gračišća

Svaki vinski događaj je prilika za ugodno druženje i kušanje izvrsnih vina, no to su ujedno i prilike za saznavanje novosti, za vijesti iz prve ruke kakvo je stanje u vinogradu i podrumu, kakva će biti ovogodišnja berbe u odnosu na lanjsku, kuha li se u podrumu neko novo vino ili je već premijerno ponuđeno na kušanje, svašta se u takvim prilikama može čuti. Svakakve priče.

Zato su i Vinske priče Gračišća, nakon lanjske premijere sada po drugi put priređena manifestacija, i od vinara i od publike dočekana s veseljem, jer se vinare ovdje može sresti uživo, za razliku od uobičajene Smotre vina u Gračišću na Uskrsni ponedjeljak, kada vinari nemaju vlastite štandove i ne može ih se vidjeti osim ako ne dođu na tu smotru kao gosti.

Na Vinskim pričama Gračišća ove je godine nastupilo devet vinarija: Bažon, Putinja i Domaine Koquelicot s područja općine Gračišće, s Pazinštine dolaze Anđelini i Radanović, iz općine Sveta Nedelja vinarije Fuhtar i Kos, iz Žminja Robi Damijanić, te s Buzeštine Adriano Černeka, a vinarima su se na kamenom gračaškom trgu pridružili još i proizvođači rakija i likera, maslinovog ulja, suhomesnatih proizvoda i sireva.

Adriano Černeka i njegova supruga Elvira iz sela Medveje na Buzeštini ponudili su pet etiketa svojih vina: svježu malvaziju, teran, merlot, poluslatki muškat bijeli, i poluslatki rose od 80 posto terana i 20 posto muškata žutog. K tome su ponudili i svoju bisku i teranino.

Spomenuti muškat sigurno bi se lijepo sljubio s kolačima u kojima ima oraha, dok je Černekin neobični rose „vukao” na sljubljivanje sa suhomesnatim narescima, koji su se, gle slučajnosti, nudili na susjednom štandu tvrtke Leviosa, uz ostalo i u papirnatom zljcu s raznim dodacima, a sve je skupa nalikovalo na malu šarenu ikebanu.

Kod Robija Damijanića, vinara sa Žminjštine koji je tek nedavno počeo javno nastupati, mogla se kušati njegova svježa malvazija, te suhi rose od cabernet sauvignona iz berbe 2021., okusom i mirisom sasvim pogodnim za kombiniranje sa svježim jagodama. Kaže nam Damijanić da u njegovu podrumu dozrijeva i odležani cabernet sauvignon, pa će uskoro biti zanimljivo doznati kakva to malo složenija vina daje žminjska zemlja u kombinaciji s ljudskim znanjem i kreativnošću.

Luka Radanović je na štandu svoje vinarije ponudio svježu malvaziju, suhi rose od terana, poluslatki muškat bijeli, pet nat pjenušac od malvazije (na koji postaje sve lakše priviknuti se), i svježi teran iz 2022., što je još jedna vinska relativna neobičnost, jer odležanih je terana sve više, a svježih sve manje.

Radanović je od istog grožđa terana, pobranog lani u isto vrijeme, početkom listopada, napravio i ovu svježu varijantu terana, čuvanog samo u inoxu, i bazu za odležani teran, koji će prije nego što ga budemo mogli kušati odležati u drvu dvije godine. Ovaj svježi teran je, da rezimiramo, u boce napunjen i pred kušače „gurnut” svega devet mjeseci nakon berbe, ali kad ga kušamo, ne bismo mu uopće toliko dali, lako bismo pomislili da je stariji.

Piero Licul je na štandu obiteljske vinarije Fuhtar ponudio svježu malvaziju, suhi rose od terana i merlota, poluslatki muškat žuti, te teran i merlot iz 2021. godine. S ponudom vinarije Fuhtar potvrdili smo trend među vinarima koji su nastupili u Gračišću da se rosei rade kao suhi, samo što je ovaj Fuhtarov, s mirisom ružinih latica, malo tamniji odnosno ružičastiji od drugih, i to zbog samo pola sata maceracije.

Vinar iz Šumbera Srećko Kos i supruga mu Dolores ponudili su kušačima svježu malvaziju, odležanu malvaziju iz 2021., teran iz 2019. te slatku muškat žuti. Kako je to bila prva odležana malvazija na koju smo do tad naišli, vrijedilo je o njoj saznati nešto više.

Tako smo saznali da je na hladnoj maceraciji provela tridesetak sati, da je čuvana devet mjeseci u inoxu i još godinu dana u boci, dakle drva nije vidjela. Svejedno je razvila lijepu žutu boju, a sa svojim izraženim citrusnim aromama odmah nas je navela na razmišljanje o napolitankama s kremom od limuna, ili o pijuckanju uz topli, tek pečeni domaći kruh.

Na štandu vinarije Bažon vidjeli smo dosta novosti, bar u usporedbi sa sjećanjem (možda i nepouzdanim) na zadnje kušanje ovih vina s Gračaštine. Uz očekivanu svježu malvaziju bila je tu još i bijela kupaža Libero bianco od malvazije, chardonnaya i pinota sivog iz 2021.; barrique malvazija (odležana pet mjeseci) Allegra iz 2022., jedna starija malvazija iz 2016. godine, inače odležana dvije godine u drvu, , pa teran 2018., merlot 2021., rose od terana i merlota iz 2020., pa crnu kupaža Libero rosso od merlota, terana i cabernet sauvignona iz 2017. godine.

I, kao da ova zanimljiva i privlačno provokativna vinska raznolikost nije dovoljna, obitelj Bažon lansirala je i dva svoja gina: prvo, nazvan Fortis, oplemenjen je citrusima, dok je drugi, nazvan Calor, nadograđen mediteranskim biljem.

Dobre vibracije ove gračaške vinske manifestacije privukle su i jednog vinara kojeg s njegovim vinima u javnosti nismo vidjeli dobrih petnaestak godina. To je Adriano Putinja, nekoć vrlo agilni vinski aktivist i entuzijast, i pokretač mnogih vinskih i gastronomskih događanja u središnjoj Istri.

Putinja nas je obradovao s jednim izvrsnim, iako ga je on nazvao „sasvim običnim”, cabernet sauvignonom, ali i jednim vrlo neobičnim vinom koje je čak i pomalo teško svrstati. Riječ je o kupaži pinota bijelog i malvazije koju je Putinja nazvao desertnim vinom, iako ono odudara od većine slatkih i teških passito vina kakva se posljednjih godina nude širom Istre.

Ova Putinjina vrlo atraktivna „desertna” kupaža napravljena je od jako zrelog grožđa pobranog krajem rujna, što je za ovdašnje prilike i za ove sorte dosta kasna berba. Prerada je međutim bila klasična, rekli bismo čak rutinska, bez maceracije, s čuvanjem samo u inoxu, a ipak se doguralo do 15 posto alkohola i do parametara za poluslatko vino.

Na štandu vinarije Anđelini okupila se skoro cijela obitelj, a spektar njihovih ponuđenih vina baš kao da je zamišljen da „pokrije” poveći obiteljski ručak. Pazinska malvazija iz 2020. je usprkos godinama sačuvala izvrsnu svježinu pa bi pokrila čak i pečenog odojka, dok bi odležana malvazija Filomena iz 2018., čuvana sedam mjeseci u bačvama od akacije, bila odličan par uz maneštru.

Kupaža Malgdalena od 65 posto chardonnaya i 35 posto malvazije iz 2019. lijepo bi pokrila lakša pečenja praćena povrćem, a ne bi imala ništa protiv ni nekih ribljih jela.

U mesnu sferu može se zaći već sa suhim roseom od cabernet sauvignona iz 2021., a zatim što je jača hrana slijede i sve jača vina: kupaža merlota i cabernet sauvignona Centrum iz 2020., te kupaža merlota, cabernet sauvignona i syraha Domenico, inače osvajač zlatne Decanterove medalje.

Zamislimo da se na kraju tog bogatog obiteljskog ručka poslužuje klasična istarska pandešpanja, uz koju najbolje prija pjenušac D’Angelo 2021. od malvazije i chardonnaya. Eto, šteta što ova manifestacija nema i odgovarajuću gastro komponentu, bilo bi to stvarno uzbudljivo.

Posljednja vinarija u nizu predstavljenih na Vinskim pričama Gračišća je Domaine Koquelicot, koja je na kušanje ponudila rose od merlota Koquette 2020., barrique kupažu merlota i cabernet sauvignona Enkanto 2019., barrique malvazijui 2016. Fugaz, barrique chardonnay Belaigra 2018., pjenušac od chardonnaya Kontempo 2021. te kupažu merlota, terana i cabernet sauvignona Nomad 2019.

Za kušanje sam odabrao barikirani chardonnay Belaigra, napravljen bez filtriranja i uz što manje ljudske intervencije, koji bi se sa svojim dimnim notama sasvim lijepo slagao uz pancetu, te rose Koquette, koji u ustima zapravo ostavlja dojam odležanog bijelog vina i vrlo bi lijepo pristajao uz jela s roštilja.

Destilerija Krulčić ponudila je vrlo zanimkjiv spektar svojih rakija i likera, a sve su zanimjiviji i maštovitiji kokteli kroz koje njihove žestice dolaze do sasvim novog izražaja.

Još jedan na prvi pogled ne-vinski štand je onaj na kome se predstavlja Komarija iz Boruta, renomirani i nagrađivani proizvođač maslinovog ulja. Komarija ulje od leccina prošle je godine pobijedilo na smotri Tekuće zeleno zlato Istre u Taru, a ove je godine uvršteno u vodič Flos Olei s osvojenih 89 bodova.

Uz leccino, u Gračišću se moglo kušati i njihov frantoio te istarsku bjelicu, ali i rakije i likere, među kojima je liker od maslina nagrađen srebrnom medaljom na ovogodišnjoj smotri Maslina u Splitu. No, odnedavno Komarija buteljira i vina, pa su tako u Gračišću ponuđeni teran i merlot iz 2022., merlot iz zadnje berbe odležava u barriqueu pa na njega treba računati nekom drugom prilikom.

Vrlo su lijepe bile i ovogodišnje Vinske priče Gračišća, pa općinu i suradnike koji su pomogli u organizaciji treba pohvaliti što su događaj, koji je lani bio „zamjenski” za proljetnu veliku smotru vina koje u godinama korone nije bilo, odlučili zadržati i kad se ta velika smotra vratila.

Davor ŠIŠOVIĆ