Deseto izdanje već tradicionalnog En primeur kušanja mladih vina okupilo je u zagrebačkom hotelu Esplanade 55 istarskih vinara koji su tu predstavili svoje mlade malvazije, te petnaestak vinara s područja Kvarnera i Bregovite Hrvatske koji su predstavili svoje mlade žlahtine, graševine i druge autohtone sorte. Promenadnom kušanju vina u tri hotelske dvorane prethodila je degustacijska radionica u kojoj su sommelier Emil Perdec i enolog Kristijan Damijanić iz porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam predstavili osobine mladih malvazija iz šest istarskih vinskih podregija. Komisija sastavljena od četiri enologa i dva sommeliera kušala je uoči zagrebačkog En primeura 35 mladih malvazija iz svih krajeva Istre, i među njima odabrana šest koje najbolje reprezentiraju odlike pojedine mikroregije.
Zanimljivo je da su po boji, za razliku od prijašnjih godina, sve istarske malvazije iz lanjske berbe podjednake, zelenkasto-žute, a njihova se aromatska slika razlikuje tek u nijansama. Klimatološki uvjeti u kojima su nastajale te malvazije također su bile prilično ujednačene: sve je iznenadilo travanjsko zahlađenje (uključujući i snijeg koji je pao 6. travnja), no uslijedilo je dulje toplo razdoblje, a nešto više kiše zabilježeno je u lipnju u središnjoj i južnoj Istri, te u kolovozu u zapadnoj i sjeverozapadnoj Istri.
Predstavljanje je započelo s istočnom Istrom, koju je zastupala malvazija vinarije Matiška iz Nedešćine, s cvjetnim mirisima akacije, bazge i mente, izbalansiranog okusa i ugodne svježine. Južna Istra najviše odskače od prosjeka malvazija iz lanjske berbe, s voćnim notama breskve koje se javljaju i u aftertasteu i osjećajem sočnosti u ustima, što su kušači mogli razabrati iz mlade malvazije vinarije Siljan iz sela Šegotići na Proštini. I u zapadnoj Istri, koju je predstavljala malvazija vinarije Radovan na Višnjanštini, dominiraju voćne note, a ta je malvazija, ocijenio je Perdec, od svih kušanih najspremnija za tržište, dok bi ostale trebale još malo pričekati.
Sjeverozapadna Istra odnosno područje Umaga, Novigrada i Brtonigle odlikuje se različitim tipovima tla, pa se u malvazijama iz tog kraja javljaju i egzotičnije voćne note, odnosno očekivane arome jabuke, breskve i marelice ponekad prati i nota banane, kao u malvaziji vinarije Novacco iz sela Fernetići kod Brtonigle, odabranoj da predstavlja ovaj dio Istre. U malvazijama sjeverne Istre odnosno kontinentalnog dijela Bujštine voćnim se notama pridružuju i arome agruma i začinskog bilja, što se moglo razaznati u malvaziji bujske vinarije Franković, uzgojene na bijeloj zemlji. Naposljetku, središnja Istra, poveće područje koje se prostire od Buzeštine do južnih i istočnih dijelova Pazinštine, dalo je svježe malvazije s voćnim i travnatim aromama, kao primjerice u malvaziji iz vinarije Darija Sirotića iz sela Medveje kod Buzeta.
Zaključak ovog degustacijskog prohoda kroz šest istarskih vinogradarskih područja je da su istarske malvazije iz lanjske berbe sve odreda ugodno svježe, strukturiranog i punog tijela, uravnotežene i harmonične, te da njihova aromatika ima naglašene sortne karakteristike s dominacijom finih zrelih voćnih mirisa breskve, marelice, jabuke i tropskog voća koje se isprepliću s cvjetnim aromama bagrema i bazge te herbalnim notama mente i ružmarina. Travanjsko zahlađenje na početku vegetacije umanjilo je urod, ali je stabilno ljeto bez temperaturnih ekstrema omogućilo optimalno dozrijevanje grožđa koje je na kraju bilo izvrsne kakvoće, a i berba je obavljena po suhom vremenu i u terminu koji se smatra uobičajenim za „normalne” godine.
Na promenadnom kušanju preko pedeset malvazija koje je uslijedilo moglo se potvrditi osobine mladih malvazija koje su na radionici predstavili Perdec i Damijanić, a i sami vinari su, kad ih se pitalo, izrazili veliko zadovoljstvo lanjskom berbom. Proveli smo među njima malu anketu o tome kada će ove iste malvazije donijete na kušanje direktno iz bačve pustiti na tržište, i je li taj termin po njihovoj volji ili po želji tržišta, a dobiveni su odgovori bili vrlo zanimljivi. Tek manji broj vinara smatra da su njihove malvazije već sada spremne, većina namjerava zadržati ih na dozrijevanju (neki u bačvi, a neki čak i u boci) još barem mjesec dana te pustiti na tržište oko Uskrsa, a još jedan manji broj vinara će puštanje na tržište prolongirati do svibnja (taman pred Vinistru) ili čak lipnja. A da se sluša samo zahtjeve tržišta, kažu vinari, te bi malvazije izašle još prije mjesec-dva, toliko je velika potražnja za njima, no ugostitelji se ipak moraju strpjeti dok vinari sami ne ocijene da je njihovo vino spremno.
Promenadni dio ovog En primeura imao je i svečani protokol otvorenja, na kome je predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti lijepo sažeo sve što se moglo čuti na ranijoj radionici: „Prošla vinogradarska godina bila je povoljna, iznenadio nas je snijeg i led početkom travnja zbog čega je i urod bio nešto manji, no s obzirom na topli svibanj i ugodne ljetne temperature kao i lijepo i suho vrijeme za vrijeme berbe, grožđe je bilo iznimne kvalitete pa će i vina biti iznad svih očekivanja“. Zadovoljstvo mladim malvazijama nije krio ni Ezio Pinzan, pročelnik Odjela za poljoprivredu Istarske županije koji je otvorio manifestaciju, a Marko Miklaužić, predstavnik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska, istaknuo je kako njezini članovi iz godine u godinu imaju sve kvalitetnija vina. Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačevićje pak na otvorenju En primeura istaknuo potrebu snažnijeg državnog ulaganja u promociju i marketing vina te osnivanja krovne nacionalne marketinške organizacije, a iznio je i podatak da izvoz hrvatskih vina raste po stopi od gotovo 30 posto.
Vinare je u Zagrebu zatekla tužna vijest da ih je napustio jedan od najistaknutijih istarskih vinara, višestruki šampion Vinistre Marijan Arman, pa su mu minutom šutnje odali počast.
Davor ŠIŠOVIĆ
