U AZRRI-jevom Edukacijsko-gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu nedaleko Pazina predstavljen je međunarodni projekt Ecovinegoals: održivo upravljanje vinorodnim krajobrazima kao dio strateškog teritorijalnog razvoja. U projektu sudjeluje desetak partnera iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Grčke, njegova je ukupna vrijednost 1,939 milijuna eura, a vodeći partner je Lokalna akcijska grupa Istočna Venecija, koja ga je i inicirala, definirajući kao projektni problem potrebu da se u vinogradima koji su se previše „približili” gradovima provede tranzicija ka ekološkom odnosno održivom upravljanju.
Projekt se provodi od ožujka 2020. do kraja kolovoza 2022. godine, a hrvatski partneri koji u njemu sudjeluju su Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) iz Pazina te udruga Informo iz Vodnjana. Uz ovo pazinsko predstavljanje projekta Ecovinegoals održan je i okrugli stol „Istarski terroir kao važan element kvalitete i autentičnosti vinogradarstva u Istri”, kroz koji je prikazano i koja je očekivana dobrobit iz ovog projekta za istarsko vinogradarstvo i vinarstvo: uz pomoć znanosti promijeniti metode obrade i održavanja vinograda u pravcu ekološke proizvodnje prijateljskije za okoliš.
U uvodnim obraćanjima direktor AZRRI-ja Igor Merlić istaknuo je kako je Istra najznačajnija hrvatska vinska regija te je ovaj projekt značajan za istarske vinogradare, dok je pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Ezio Pinzan podsjetio da je „Istra kao eko-regija” usvojena i važeća županijska strategija u koju se ovaj projekt savršeno uklapa. „Smanjenje uporabe zaštitnih sredstava pridonijet će boljem upravljanju našim resursima odnosno boljoj kvaliteti tla i vode”, naglasio je također Pinzan.
Projekt Ecovinegoals pobliže je predstavila Jasenka Kapuralin iz AZRRI-ja. U AZRRI-jevom dijelu projekta se s budžetom od 215.000 eura provode istraživanja u dva istarska vrlo cijenjena vinorodna položaja – u vinogradu Gianfranca Kozlovića na lokaciji Santa Lucia te u vinogradu Grimalda Ivice Matoševića. Znanstvena istraživanja i mjerenja u ta dva vinograda trebala bi dovesti do smjernica za održivo i ekološko upravljanje vinogradima namijenjenima svim istarskim vinarima, rekla je Kapuralin.
Ivica Matošević je na ovom skupu govorio o svojoj ulozi u projektu, naglasivši kako je „Istra mala vinska regija, i zato mora raditi najbolje što može, te svojim vinima dati dodanu vrijednost. Prikupljanjem svih elemenata iz naših vinograda zaključit ćemo po čemu smo mi drukčiji i kako možemo podići vrijednost naših proizvoda. U mom vinogradu na Grimaldi želim napraviti sve što ja i znanstvena zajednica znamo i možemo kako bismo dobacili do najboljeg mogućeg vina, usprkos klimatsko-ekološkim promjenama”, kaže Matošević.
Sljedećih nekoliko izlaganja pojasnilo je kakva se sve istraživanja provode u ova dva vinograda u sklopu projekta Ecovinegoals i čemu bi njihovi rezultati trebali poslužiti. Voditelj ekipe znanstvenika koji provode istraživanja, Ivan Pejić, rekao je kako se mjerenjem svih parametara u vinogradu, od sastava, temperature i vlažnosti tla, preko osobina vinove loze do agrometeorološkog okvira želi definirati pojedini terroir, utvrditi što iz tla i okoliša dolazi u biljke, a što im nedostaje, kako bi se optimizacijom navodnjavanja i gnojidbe lozama davalo samo ono što im treba i samo onda kada im to treba. Time će se spoznati i po čemu su vina s tog terroira specifična, ali će se i smanjiti uporaba pesticida, a primjenjuju li se naučena načela pri sadnji novih vinograda, podiže se i vrijednost krajobraza. Ključno za postizanje tih ciljeva je uvođenje sustava pametnog odnosno preciznog navodnjavanja, zaključio je Pejić.
Klimatolog Krešo Pandžić je upoznao skup s podacima mjerenima stoljeće i pol unatrag koji pokazuju da će se do kraja ovog stoljeća prosječna temperatura povećati za jedan do dva stupnja, da raste broj toplih dana, te ukazao da se praćenjem klimatskih promjena dolazi do korisnih preporuka i za vinarski sektor. Monika Zovko je utjecaj klimatskih promjena definirala kao „prostornu varijabilnost” čije osobine valja upoznati kako bi se donosile bolje odluke u upravljanju vinogradom, te upoznala sudionike skupa s nizom preciznih mjernih instrumenata, od kojih se neki koriste i u ovom projektu, za mjerenje „vodnog stresa” kod vinove loze, a takvo stanje biljke signal je za aktiviranje navodnjavanja. Instrumentarij tehnološki jako napreduje, pa se u današnje vrijeme, uz ostalo, koriste i senzori za mjerenje temperature lista, pa čak i mjerači zvučne reakcije biljke na vodni stres, odnosno snimači pucketanja njezinih drvenastih dijelova. Suvremena mjerna oprema može pomoći da se učinci klimatskih promjena detektiraju i da se na njih pravodobno reagira, pa će se i u novim uvjetima, poetski je zaključila Zovko, „terroir zrcaliti u vašim vinima”.
Davor Romić je opisao sustav i djelovanje preciznog navodnjavanja, koje dodaje vodu tada kada ju biljka treba, no ukazao je i na neke zanimljivosti o navodnjavanju vinograda u prošlosti i današnjici u svijetu. Nekoć je tako u Francuskoj navodnjavanje vinograda bilo zabranjeno, jer se vjerovalo da loše utječe na kvalitetu grožđa, ali danas se u naprednim vinskim regijama većina vinograda navodnjava, primjerice u Kaliforniji čak 55 posto. Prethodno opisani sustav mjerenja dati će precizne naputke o tome koliko vode dodati da se ne naruši kvaliteta grožđa, a da se osigura prinos kakav vinogradari žele, zaključio je Romić. Jasminka Karoglan Kontić je predstavila svjetska dostignuća u kreiranju otpornih sorti vinove loze, sa čime je prvih desetljeća bilo dosta problema pa su ti hibridi čak bili zabranjivani za proizvodnju vina, ali je znanost napredovala pa su naposljetku višestrukim križanjem stvorene otporne sorte (otporne prije svega na gljivične bolesti), od kojih su neke čak priznate i preporučene u Hrvatskoj. Naime, ekološko vinogradarstvo, smatra se, može uspjeti ili s otpornim ili s autohtonim sortama. Iznijela je i zanimljivoe podatke o ekološkom vinogradarstvu u svijetu i kod nas: u svijetu je čak 10 posto vinograda u sustavu ekološke proizvodnje, dok u Hrvatskoj ekološka proizvodnja pokriva pet posto svih obrađenih površina; a najveći razlog za tranziciju ka ekološkom vinogradarstvu je u tome što je od sve poljoprivrede upravo vinarstvo najveći zagađivač: u Europskoj uniji vinogradi čine 8 posto svih poljoprivrednih površina, ali se na njima troši nevjerojatnih 70 posto svih zaštitnih sredstava u svim poljoprivrednim proizvodnjama!
Idućeg tjedna u sklopu projekta Ecovinegoals održat će se i radionica s istarskim vinarima u Savičenti, a ovaj je skup završen obilaskom vinograda Ivice Matoševića kod Grimalde. Matošević je ovu lokaciju, na kojoj su nekoć davno bili vinogradi ali je s vremenom postala potpuno zapuštena i zarasla, odabrao prepoznavši njezine kvalitete, koje su u njegovim vinima s etiketom Grimalda već svjetski priznate i višestruko nagrađivane. Sadašnjih 11 hektara vinograda na Grimaldi Matošević ne namjerava širiti, ali želi iz ove kvalitetne lokacije izvući najbolje što se može, pa je zato prije desetak godina instalirao meteorološku stanicu, prije nekoliko godina uveo sustav navodnjavanja, a u sklopu ovog projekta se u vinogradu na Grimaldi obavljaju i mjerenja ranije neuključenih parametara, poput primjerice vlažnosti tla na različitim dubinama. Kada znanstvenici zagrebačkog Agronomskog fakulteta uključeni u ovaj projekt do kraja ovog ljeta dovrše sva planirana mjerenja, bit će to korpus znanja koristan i Matoševiću i svim drugim istarskim vinarima koji će im pokazati što bi sve, kako i čime, trebalo mjeriti i kako na rezultate tih mjerenja reagirati kako bi se naposljetku doista „terroir zrcalio u vinu”.
Davor ŠIŠOVIĆ
