Nedavno, preciznije: 2. kolovoza 2021. godine, momjanski je muškat dobio europsku Zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI), postavši tako drugo hrvatsko vino, nakon dingača, koje je ponijelo takvu oznaku, uz još 16 oznaka za isto toliko hrvatskih vinskih regija i mikroregija. U organizaciji udruge Vino Momillianum, koja okuplja dvadesetak proizvođača grožđa i vina momjanski muškat, u vinariji Kozlović podno drevne momjanske kule priređena je svečana promocija ovog važnog i povijesnog trenutka ne samo za momjanski kraj već i za cijelu vinsku Istru i Hrvatsku, a ujedno je predstavljen i vizualni identitet pod kojim će momjanski muškat od sljedeće berbe krenuti na domaća i svjetska tržišta.
Inicijativa o zaštiti momjanskog muškata pokrenuta je još poodavno, 2015. godine ovo je vino zaštićeno oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, a na europsku potvrdu čekalo se još sedam godina. Na početke ove inicijative podsjetili su Edi Andreašić, koji je tada bio gradonačelnik Buja, i Ivan Nino Jakovčić, koji je tada bio istarski župan. „Do pred dvadesetak godina Bujština je bila poznata samo po čuvenoj malvaziji, iako smo već stoljećima imali i muškat, na čijem unapređenju i razvoju radi već treća generacija vinara i od kojega očekujemo da će sada, nakon priznavanja europske zaštite, poput lokomotive povući i gospodarski razvoj ovog kraja”, rekao je na ovoj svečanosti Andreašić, a Jakovčić je podsjetio kako je još 1990-ih godina, kada se zacrtavao razvoj istarske poljoprivrede temeljen na najboljim autohtonim proizvodima, među proizvođačima i politikom postignuta suglasnost kako treba raditi samo ono u čemu možemo biti najbolji na svijetu. Taman je za ilustraciju te izvrsnosti istog dana stigla i vijest da je Istru već sedmu godinu za redom vodič Flos Olei proglasio najboljom maslinarskom regijom na svijetu.
Izvrsnost u proizvodnji momjanskog muškata potvrđena je brojnim priznanjima za ovo vino, i naposljetku priznavanjem europske zaštićene oznake izvornosti, a svega pet vinara na svijetu danas proizvodi momjanski muškat, dobivajući grožđe sa svega petnaestak hektara vinograda u neposrednoj okolici Momjana.
Među njima najviše momjanskog muškata u vinogradu ima vinarija San Mauro obitelji Sinković, šest hektara, a kod njih se ovo vino proizvodi u četiri varijante: kao svježe suho vino, kao polusuho vino, kao desertno vino od prosušenih bobica s nazivom Vino prijateljstva, a pod nazivom Nono dolazi njihov suhi momjanski muškat maceriran 45 dana i sedam godina odležavan u slavonskom hrastu.
Vinarija Kabola Marina Markežića raspolaže s pet hektara momjanskog muškata te od njega proizvodi suhi, poluslatki i slatki momjanski muškat, a ove sezone prvi se put pojavio Kabolin momjanski muškat iz amfore, iz berbe 2020., koji je šest mjeseci proveo na maceraciji u amforama od terakote, još uvijek odležava u boci i na tržište kreće tek u drugoj polovici 2022. godine.
Vinarija Rina Prelca momjanski muškat uzgaja na dva hektara a od njega radi poluslatki muškat, te desertno vino od prosušenih bobica nazvano Gregorio, po Rinovom pradjedu.
Vinarija Kozlović momjanskog muškata ima oko tri hektara, a uz suhu i poluslatku varijantu proizvodi još i desertno vino Sorbus od prosušenih bobica, te jedini na svijetu pjenušac od momjanskog muškata.
Najmanja među njima je vinarija obitelji Brajko koja momjanski muškat uzgaja na jednom hektaru, a koje će vino od njega ispasti ovisi o godini. Tako su, kaže nam Simon Brajko, iz berbe 2020. napravili samo suhi momjanski muškat, dok će iz nešto bolje ovogodišnje berbe napraviti samo poluslatki.
U svemu, momjanski muškat se dakle uzgaja na petnaestak hektara vinograda, a pet vinara momjanskog kraja od tog grožđa kreira petnaestak etiketa vina različitih stilova. No, neće sva ta vina ponijeti zaštićenu oznaku izvornosti.
Zaštita momjanskog muškata temelji se na dokumentiranoj tradiciji njegova uzgoja i proizvodnje, objasnio je na svečanosti kod Kozlovića Marijan Bubola iz porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, koji je vodio znanstvene i stručne aktivnosti u pripremi zahtjeva za dodjelu oznake izvornosti. Na osnovu tih tradicionalnih procedura i tehnologija sastavljena je i specifikacija za zaštitu momjanskog muškata, koja uz ostalo sadrži sljedeće odredbe: uzgoj grožđa i prozvodnja vina momjanski muškat može se odvijati samo u momjanskom kraju, a grožđe se može uzgajati samo na bijeloj i sivoj zemlji, ne i na crvenici; vino momjanski muškat mora u potpunosti potjecati od grožđa momjanski muškat, nije dozvoljeno dodavati do 15 posto drugih sorti, kao što je primjerice dozvoljeno za neka druga zaštićena vina; u tipologiji vina oznaku ZOI mogu dobiti tri tipa: vina redovite berbe, desertna vina od prosušenih bobica, te arhivska vina koja su odležana pet i više godina. Zbog toga, primjerice, Kozlovićev pjenušac od momjanskog muškata neće dobiti oznaku ZOI, jer pjenušci nisu dio tradicije, objasnio je Bubola. Specifikacijom su određeni i stroži uvjeti u uzgoju i preradi, primjerice prinos ne smije biti veći od 10 tona po hektaru, a berba mora biti ručna.
Bubola je pojasnio i jednu višegodišnju dvojbu oko momjanskog muškata: ovom europskom zaštitom ne štiti se sorta, koja se uostalom zakonski i ne može štititi, već vino naziva momjanski muškat. U prošlosti se vjerovalo da je momjanski muškat zasebna sorta grožđa, jer ima sitnije bobice te manje i zbijenije grozdove od drugih muškata, međutim DNK analiza pokazala je da se grožđe momjanskog muškata istovjetno sa sortom muškat bijeli, pa je sadašnje znanstveno stajalište da je momjanski muškat jedan od biotipova sorte muškat bijeli.
„Momjanski muškat apsolutno zaslužuje zaštićenu oznaku izvornosti, a sada nakon što ju je dobio, slijedi podizanje ugleda i vrijednosti ovog vina, i naravno – povećanje količina”, zaključio je Bubola, a kako će se stvari oko momjanskog muškata kretati u budućnosti navijestio je Gianfranco Kozlović, predsjednik udruge Vino Momillianum. „S ovom zaštitom i dokumentacijom koja je za nju pripremkljena dobili smo temelj za budućnost. Ovo je povijesni trenutak, a na nama je da guramo dalje i da ono što nam je dala tradicija prenesemo na nove generacije. Najozbiljniji posao čeka nas u marketingu ovog vina, jer očekujemo da muškat momjanski postane i šire poznat, da ga prodajemo po Europi i svijetu kao rijedak dragulj s jednog malog ograničenog područja”, rekao je pjesnički nadahnuti Kozlović.
No, ono konkretno čime će momjanski muškat kročiti u svoju nedvojbeno svijetlu budućnost je sljedeće: nove sadnice kreirat će se iz autohtonog genetskog materijala jer je za buduće širenje uzgoja momjanskog muškata formiran matični nasad. Vizualni identitet momjanskog muškata uklopljen je u marketinšku strategiju koja ovo vino povezuje s momjanskom povijesnom baštinom, prije svega s drevnim momjanskim kaštelom, čija je stilizirana kula, sa siluetom vinske boce umjesto vrata, prikazana u logotipu momjanskog muškata kojim će svih pet proizvođača opremiti svoje etikete za vina iz berbe 2022. pa nadalje. Promidžba momjanskog muškata temeljit će se na internacionalno intoniranom sloganu „Momian muscat – from fortress of tradition”, i na emocionalno privlačnim porukama koje pozivaju na uživanje u momjanskom muškatu – u samome Momjanu i njegovoj okolici.
Podršku projektu zaštite momjanskog muškata i njegove dalje afirmacije na vinskom i turističkom tržištu na ovoj su svečanosti dali još i aktualni gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin, županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, te istarski župan Boris Miletić. Za kraj svečanosti svi su momjanski vinari ponudili na kušanje po jedan od svojih muškata sljubljen s prigodnim zalogajima. Tako je za welcome drink poslužen Kozlovićev pjenušac od momjanskog muškata; uz Brajkov suhi muškat 2020. poslužene su tikvice sa zelenim pestom; novi Kabolin muškat momjanski Amrofa 2020. ponuđen je uz smokvice punjene bademom; dugo macerirani muškat momjanski Nono vinarije San Mauro obitelji Sinković kušao se uz istarski kravlji sir iz sirane Latus; Kozlovićev poluslatki muškat momjanski 2020. poslužen je uz suhe smokve s mascarponeom; passito muškat momjanski Gregorio 2020. vinarije Prelac kušao se uz amarete; a uz neodoljive pečene kostanje odnosno kestene poslužen je mladi momjanski muškat iz ovogodišnje berbe vinarije Brajko.
Drugih uobičajenih martinjskih događanja u Momjanu i na cijeloj Bujštini zbog epidemioloških okolnosti nije bilo, pa je ova promocija momjanskog muškata poslužila i da se njome obilježi i ovaj najveći godišnji vinski blagdan.
Davor ŠIŠOVIĆ
