Ovogodišnja Vinistra, sajam vina i vinarske opreme, održat će se od 6. do 8. svibnja u porečkoj dvorani Žatika, a ocjenjivanje vina za ovu veliku vinsku smotru zakazano je za 5. do 8. travnja u porečkom hotelu Parentium. Unutar tog termina, 6. i 7. travnja, održat će se zasebno ocjenjivanje malvazija iz cijelog svijeta u sklopu 13. natjecanja Svijet malvazija.
Kako je s godinama kvaliteta istarskih vina sve više rasla, tako je povremeno povećavan i bodovni prag, a trenutak za njegovo novo podizanje nastupio je i ove godine, ali to nije jedina promjena u sustavu ocjenjivanja za Vinistru i Svijet malvazija, ima ih još.
Bodovni prag za osvajanje pojedinih medalja se u svim kategorijama povećava za tri boda. Brončanu medalju se dosad dobivalo ako je vino osvojilo 80-83 boda, a sada je novi raspon bodova za broncu 80-85, dakle donja granica ostaje ista, ali se gornja pomiče. Srebrna medalja se dosad osvajala za raspon 83-87 bodova, a sada je bodovni okvir za srebro 85-90 bodova. Zlatna medalja se dosad dobivala ako je vino ocijenjeno u rasponu od 87-92 boda, ali od ove godine zlatnu medalju dobivaju vina ocijenjena sa 90-95 bodova. I naposljetku, ranije su veliku zlatnu medalju dobivala vina koja bi osvojila više od 92 boda, a po novom sustavu umjesto velikog zlata (taj se naziv ukida) platinastu medalju osvojit će sva vina koja dobiju više od 95 bodova.
U postupku za proglašavanje šampiona Vinistre nema promjena, ali ćemo ga malo pojasniti jer detalji o tome nisu svima jasni. Ponajprije, šampionski se naslovi dodjeljuju samo za vina od autohtonih istarskih sorti, a to su malvazija, teran i refošk, i to zasebno u kategoriji mladih odnosno jednogodišnjih te u kategoriji zrelih odnosno odležanih vina. Ukupno dakle svake godine Vinistra može imati do šest šampiona, ali da bi se šampionski naslov uopće dodjeljivao, u toj kategoriji mora biti ocijenjeno barem deset uzoraka.
Ocjenjivanje za Svijet malvazija ove godine donosi jednu veliku novost: po prvi put se bira „best in show” odnosno najbolja malvazija svijeta. Ranijih godina su naime malvazije na Svijetu malvazija mogle dobiti samo „obične” medalje, od brončane do velike zlatne, a za naslov šampiona mlade i zrele malvazije konkurirala su, izvan sustava Svijeta malvazija, samo malvazije iz hrvatske i slovenske Istre te Kvarnera, a u sustavu Svijeta malvazija rezultati su objavljivani po potkategorijama odnosno po stilovima vina. Sada će sve malvazije zajedno, bile one svježe, odležane, pjenušave ili desertne, konkurirati za naslov najbolje malvazije na svijetu, koja može biti samo jedna.
Sva vina se na Vinistri i Svijetu malvazija ocjenjuju kroz sustav komisija. Ove bi godine vina trebalo ocjenjivati šest-sedam komisija, svaka sa po pet ocjenjivača, dakle sveukupno se računa na tridesetak-četrdesetak ocjenjivača. Ovo je zanimljivo: pri obradi ocjena svake od peteročlanih komisija, najviša i najniža ocjena se eliminiraju, a konačna ocjena je aritmetička sredina bodova koje su dala preostala tri ocjenjivača. Kada su sve komisije obavile svoj posao i dodijelile svim vinima pripadajuće bodove, najbolje ocijenjena vina u pojedinim kategorijama u kojima se konkurira za šampiona dolaze na stol predsjednice svih komisija, a to će ove godine ponovno biti gošća iz Velike Britanije Caroline Gilby, nositeljica titule Master of Wine. Ona će kušati sva najbolje ocijenjena vina po komisijama, i odabrati ona koja idu u „pripetavanje” za šampiona. Vina koja ona odabere zatim ponovno kušaju svi ocjenjivači. Dakle svi postaju jedna velika komisija umjesto šest-sedam manjih, i svaki ocjenjivač tada bira samo jedno po njemu najbolje vino. Ono vino koje je od najviše ocjenjivača proglašeno najboljim u svojoj kategoriji – postaje šampion.
Zvuči uzbudljivo, ali u praksi je to ipak nešto jednostavnije, jer su lani, primjerice, u pripetavanju za šampiona mladih malvazija kušana četiri vina, za mladi i zreli teran po tri vina, a kod zrelih malvazija šampiona se biralo između dva uzorka. Sva su kušanja, naravno, slijepa, vina se toče „sakrivena” u neprozirnim vrećicama, i na ocjenu utječe samo ono što je u čaši.
Uvedene su još neke novosti koje se tiču slanja uzoraka odnosno kandidiranja vina za odličja. Znamo da je prijašnjih godina bilo slučajeva da su pojedini vinari dobivali po nekoliko, čak i po pet-šest, zlatnih medalja za isto vino, odnosno za uzorke istog vina iz različitih bačava. Ove je godine uvedeno ograničenje: svaki vinar može slati na ocjenjivanje najviše dva uzorka istog vina u istoj kategoriji, a pod istim vinom se smatra vino iste sorte iz iste berbe. Novost je također da se vina koja su ranijih godina bila nagrađena isključuju iz ovogodišnjeg (i svakog sljedećeg) ocjenjivanja, što znači da jedno vino može biti nagrađeno samo jednom. To će možda potaknuti vinare da pažljivije odaberu trenutak kada će na ocjenjivanje slati svoja vina namijenjena odležavanju, jer zašto bi se neko vino slalo da dobije srebro ili zlato ako za dvije-tri godine može dobiti platinu; a ova odredba će svakako utjecati i na česte slučajeve iz prijašnjih godina kada su vina namijenjena odležavanju slana na ocjenjivanje u svojoj prvoj godini kao svježa bivala nagrađivana čak i šampionskim naslovom, a nakon par godina su ista vina ponovno slana na ocjenjivanje u kategoriji zrelih odnosno odležanih i ponovno bivala nagrađivana najvišim odličjima.
Nije novost, ali nije ni sasvim jasno, pa ćemo pokušati pojasniti i odredbu da se medaljama može nagraditi samo 30 posto ukupnog broja ocjenjivanih vina. Vinistrino ocjenjivanje je naime usklađeno s pravilima Svjetske organizacije za vino (OIV) pa odatle i takva odredba, koja se primjenjuje za sva ocjenjivana vina zajedno, uzimajući u obzir isključivo broj osvojenih bodova. Od svih vina zajedno, dakle, samo njih trideset posto može dobiti medalju, i to bilo koju. Ako samo zlatnim medaljama bude nagrađeno više od 30 posto ukupnog broja vina, tada su medalje samo zlatne, srebrnih i brončanih nema odnosno vinima koja po broju bodova zaslužuju srebro ili broncu dodjeljuju se diplome umjesto medalja, a isti je slučaj s prekobrojnim zlatnim medaljama: one ispod bodovnog praga od 30 posto pretvaraju se u zlatne diplome. Meni to još uvijek zvuči malo čudno, ali u pitanju je egzaktna matematika.
Zadnja novost ovogodišnjeg ocjenjivanja za Vinistru i Svijet malvazija su novi ocjenjivači i veći udio inozemnih ocjenjivača u odnosu na domaće. Iz Vinistre su to obrazložili potrebom da se u komisije uključe predstavnici zemalja koja predstavljaju zanimljiva tržišta za istarska vina, kao što su primjerice Poljska, Austrija, Mađarska i Srbija, a odranije su u komisijama bili i ocjenjivači iz Italije, Slovenije i Velike Britanije, te osim iz Istre još i iz drugih krajeva Hrvatske.
Ocjenjivanje vina za velike smotre je organizacijski i logistički vrlo složen pothvat i treba skinuti kapu onima koji to sve tako pomno i s obiljem detalja slažu i usklađuju, a mi ćemo se jednako veseliti šampionskim naslovima i drugim odličjima nagrađenim vinima i bez da znamo išta o bodovnim pragovima, kvotama OIV-a ili pak pripetavanjima.
Davor ŠIŠOVIĆ
