Kad se prezivaš Bernobić, onda nije lako biti prepoznatljiv u istarskom vinskom svijetu. Naime, Bernobić je jedno od najčešćih istarskih vinskih prezimena, pa je Marko Bernobić iz sela Deklevi na Višnjanštini, kada je 2008. godine zajedno sa suprugom Katarinom Peršurić Bernobić preuzeo vođenje modernizirane obiteljske vinarije, smislio kako biti različit od drugih Bernobića vinara.
Ovako je išla njegova kreativna logika: u rimsko doba Višnjan se zvao Vicinianus, što je asociralo da je to jedino veće mjesto u blizini antičkog Poreča, korijen „vicini” je i u jezicima koji su naslijedili latinski tvorio riječi vezane uz pojam blizine, pa ako još na kraju dodamo „m” za „Marko” – dobili smo Vicinim, današnji naziv ove vinarije u Deklevima.
Postoji, dakle vinarija Vicinim još od 2008. godine, ali je tek posljednjih godina malo aktivnija i, rekli bismo, vidljivija. Na sedam hektara vinograda koje njeguju Marko i Katarina i njihova obitelj, nešto više od polovice je malvazija, a ostatak površine prekrivaju muškat žuti, sauvignon bijeli, teran, merlot i cabernet sauvignon.
Od te sirovine vinarija Vicinim proizvodi devet etiketa: svježu malvaziju, odležanu malvaziju Antica, poluslatki muškat žuti, sauvignon bijeli, rose od cabernet sauvignona, teran, merlot, barrique cabernet sauvignon, i novost u vinskoj paleti, iz berbe 2021. prvi put napravljenu crnu kupažu terana, merlota i cabernet sauvignona nazvanu Re Rosso reserva.
U ovom prvom upoznavanju s vinima vinarije Vicinim probali smo sve, da steknemo prvi dojam i da imamo orijentir za kasnije susrete. Evo kako to izgleda u čaši.
Svježa malvazija, dakle ona iz berbe 2022., je na ovogodišnjoj Vinistri osvojila srebrnu medalju, a na porečkom ocjenjivanju Concour Mondial de Bruxelles dobila je također srebrnu medalju i po bodovima je bila četvrta među svim ocjenjivanim svježim malvazijama.
Ova je malvazija nakon berbe vrlo kratko macerirana, nekoliko sati, što je bilo dovoljno za njezinu malo jaču boju. Čuvana je u inoxu, a u boce je punjena u ožujku. Ima 12,2 posto alkohola, i miriše po – grožđu, što je za malvaziju zapravo vrlo rijetko, a uz solidnu mineralnost i punoću doima se kao vrlo simpatično te za svježu malvaziju čak i nesvakidašnje vino.
Odležana malvazija Antica je trenutačno na tržištu iz berbe 2016., ima 13,1 posto alkohola, svijetlo-zlatne je boje, a napravljena je uz dva dana maceracije, fermentirala je u inox tanku, od proljeća je popola odležavana u bačvama od hrasta i akacije godinu dana, a nakon punjenja još je pet godina odležavala u boci.
Zanimljivog je starinskog okusa ta malvazija (danas se to kaže: vintage malvazija), potpuno vanserijska, a miris joj se u čaši oslobađa prilično polako, postupno postajući citrusno oštar. Za gastronomsko sparivanje kao da priziva neku kombinaciju i s mesom i s morskim plodovima, primjerice paellu ili cataplanu.
Sauvignon blanc smo probali iz berbe 2021., a to je vino u nastanku macerirano jednu noć uslijed čega mu je nijansa žuto-zelene boje malo tamnija. Ima 12,3 posto alkohola, miris je prepoznatljivo sortni, čak s malo muškatnih primjesa i laganim notama dima, a u okusu je lagan, svjež i sočan. Lijepo bi se slagao s friganim lignjama, kozicama, šparugama, a pogodan je i za ljetno večernje pijuckanje u ugodnom društvu.
Poluslatki muškat žuti iz berbe 2022. ima 12 posto alkohola, i nije presladak, pa ga zato, kaže nam Marko Bernobić, domaći ljudi najviše traže, i piju ga uz sva svakodnevna jela. Nakon kraćeg promišljanja uz kušanje zaključujemo da bi mu dobar par bilo šugo od kokoše, ali bi se slagao i s pikantnijim poluzrelim sirevima.
Vicinim Rose 2021. od cabernet sauvignona ima zanimljivu, gotovo narančastu boju, koju je stekao starenjem, jer mu je u početku boja bila ružičasta, kaže nam Marko Bernobić. Aromama podsjeća na anguriju odnosno lubenicu, pa bi uz to voće vjerojatno i jako dobro pasao, išlo bi mu i klasično sljubljivanje sa škampima ili kozicama, kao i s pršutom, suhim kobasicama i drugim narescima.
Merlot iz berbe 2021. je nakon desetak dana maceracije svega četiri mjeseca odležao u drvu, a rezultat je vrlo gusto ali ujedno i poluprozirno vino s 12,5 posto alkohola i aromama domaće trešnje. Žilavo je to vino koje može pratiti svako jače mesno šugo, ali kako je još malo trpko, moglo bi i još odležavati odnosno još se popraviti.
Cabernet sauvignon iz 2020. odškolovan je u korištenom barriqueu, ima 12,3 posto alkohola, a boja mu je zagasito rubinska, ali potpuno prozirna. U okusu nas daruje aromama borovnice, te svježe i suhe šljive, a zaključili smo da bi ga se slobodno moglo i ohladiti, te poslužiti uz hobotnicu na razne načine, od salate do pečene pod čripnjom.
Teran iz 2021. se u vinariji Vicinim također drži desetak dana na maceraciji i zatim se u starim drvenim bačvama čuva deset mjeseci. Kod prijašnjih smo crnih vina govorili o različitim stupnjevima prozirnosti, ali ovaj teran je baš u punom smislu riječi crno vino, s 12,2 posto alkohola, vrlo ugodnog mirisa po kupini, u okusu svježe i izrazito moćno, idealni pratitelj za pečenog janjca!
Naposljetku, kupaža Re Rosso reserva iz 2021. novost je u paleti vinarije Vicinim, a svaka sorta je u njoj zastupljena s točno jednom trećinom odnosno 33,3 posto. Sve tri sorte su zasebno odležavale u novom barriqueu po godinu dana, a zatim je kupaža spojena, te nakon kratkog smirivanja ubrzo punjena u boce.
Re Rosso je najtamnije od svih Vicinimovih crnih vina, tamnija je čak i od spomenutog terana, ali kod ovog je vina najintrigantniji miris, u kome se osjećaju note pekmeza od tamnog voća, svježe jagode i likoricije. Okus potvrđuje sve komponente iz mirisa, ali i navješćuje da bi ovo vino još moralo odležavati dok ne dostigne optimum.
Eto, osim što je impozantna, vinska paleta vinarije Vicinim je i vrlo impresivna, bogata originalnim i zanimljivim vinskim kreacijama, pa i onima koje bude radoznalost koja će se moći zadovoljiti tek za nekoliko godina, kada kušana vina još bolje sazriju.
Odnedavno se vinarija Vicinim još po nečemu razlikuje ne samo od drugih Bernobića u svijetu vinarstva, nego i od svih drugih vinarija i u Istri i u cijeloj Hrvatskoj. Usred vinograda i polja lavande pokraj sela Deklevi nedavno je podignuta ogromna, divovska klupa, široka 320 centimetara a visoka 230 centimetara.
Time je vinarija Vicinim postala dijelom svjetske Big Bench mreže, u koju je ušla pod rednim brojem 296, ali je prva takva ne samo u Istri već i u cijeloj Hrvatskoj!
Do ove zanimljive dodatne atrakcije kojom se sada vinarija Vicinim ekskluzivno može dičiti pred cijelim svijetom došlo je nakon što je Filip Bernobić, Markov i Katarinin sin, na televiziji vidio prilog o fenomenu divovskih klupa, kojih je u Italiji podignuto već oko 280, a izvan Italije odnosno u drugim europskim zemljama zasad ih je tek petnaestak.
Tragom informacija iz tog TV priloga, Bernobići su stupili u kontakt s osnivačima Big Bench pokreta, poslali im nacrt i video snimku lokacije na kojoj su kanili smjestiti svoju klupu, i kad su dobili suglasnost,m prionuli su poslu. Klupa je izrađena od metalne konstrukcije i od ariševih dasaka, obojana je u crveno, i svečano otvorena na dan ljetnog solsticija, 21. lipnja.
Osim što je postala dodatnom vizualnom atrakcijom sela Deklevi, njegovih vinograda i polja lavande i naposljetku vinarije Vicinim, ova divovska klupa postala je ujedno i vrlo originalnom lokacijom za vinske degustacije, a prvi posjetitelji već stižu samo da bi vidjeli tu klupu.
Naime, svjetska Big Bench mreža broji oko 50.000 članova kojima je, uz ostalo, jedan od ciljeva na njihovim putovanjima posjetiti što više registriranih divovskih klupa, i od njihovih vlasnika u posebnu putovnicu dobiti pečat kao potvrdu da su tu klupu posjetili. Odlična vina koja će im se tu ponuditi na kušanje samo su dodatni bonus, a i u priču o divu Velom Joži, kojeg se vezuje uz susjedni Motovun, lako je uplesti ovu divovsku, kao za njega napravljenu klupu.
Morao sam Marka i Katarinu pitati još jednu stvar: kako Katarina Peršurić Bernobić naime zajedno sa sestrom Anom Peršurić Palčić vodi vinariju Misal u selu Peršurići, nastavljajući tradiciju proizvodnje pjenušaca koju je pokrenuo njihov otac Đordano Peršurić, zanimalo me kako ona, i kako zapravo njih oboje, usklađuju obaveze prema dvije različite vinarije.
U glas odgovaraju: uspješno, pravo zato jer su vinarije različite, budući da Misal proizvodi samo pjenušce, a Vicinim samo mirna vina. Marko Bernobić tako osim svojih vinograda u Deklevima obrađuje još i pet hektara Misalovih vinograda u Peršurićima, a Katarina svoje radno vrijeme raspoređuje na prijepodnevni rad u Misalu, te popodnevne poslove u Vicinimu.
K tome, Misalovi vinogradi rastu na 180 metara nadmorske visine i beru se, zbog svojstava potrebnih za pjenušce, prilično rano, dok su Vicinimovi vinogradi na 300 metara nadmorske visine i beru se kasnije. „U Peršurićima mošt već vrije kada se u Deklevima grožđe tek počinje brati”, pojašnjava Katarina Peršurić Bernobić.
Rad u dvije vinarije još nije sve čime se bavi ova vrijedna obitelj, jer obrađuju još i 2,5 hektara maslinika (oko 650 stabala), a u svome ulju miješaju sorte istarska bjelica, pendolino, leccino, frantoio, buža i itrana. Ove su masline tek par godina u prvom rodu, tako da će s njima posla biti sve više.
Ali to još uvijek nije sve, jer se vinarija Vicinim može podičiti i s dva iznimna proizvoda iz kategorije likera i rakija. Prvi je teranino, vrlo posebnog recepta (o tome ćemo više na nekom drugom mjestu) i vrlo osebujnog gušta, te komovica od 47 posto alkohola, od milja nazvana „brendy”, koja je šest godina odležavala u bačvi od akacije.
Za moj prvi posjet vinariji Vicinim u Deklevima ovolika pregršt dojmova svakako je poticaj da se još koji put dođe provjeriti jesam li sve točno zapamtio i zapisao. Vidimo se opet!
Davor ŠIŠOVIĆ
