Treće izdanje našeg sveistarskog mobilnog vinskog mikro festivala okupilo nas je u Nedešćini, u vinariji Fuhtar, a kušali smo i ocjenjivali osam vina iz tri vinarije: Fuhtar i Matiška iz Nedešćine, te Kos iz Šumbera.
Nedešćina je sjedište općine Sveta Nedelja, a to je jedini slučaj u Istri da se općinsko sjedište zove različito od općine. Osim po tome, Sveta Nedelja je u istarskim razmjerima neobična i zato što na njenom području djeluje čak šest vinarija, što je prava atrakcija za ovaj dio Istre koji do sada nije bio znamenit po vinima i vinarstvu. Vremena se međutim mijenjaju, a istočna Istra postaje sve prisutnija na istarskoj vinskoj sceni, ne samo po broju vinarija, već i po vinskim događanjima.
Valter Licul, koji sa sinom Pierom Liculom vodi vinariju Fuhtar, predsjednik je udruge vinara Labinštine Trs, koja je nakon regionalne vinarske udruge Vinistra najaktivnija lokalna vinarska organizacija u regiji. Udruga Trs broji 29 članova, među kojima ima i profesionalaca i hobista, a kako nam je ispričao Valter Licul, tijekom sezone članovi ove udruge provedu čak 35 dana na vinskim događanjima, i na Labinštini, i drugdje u Istri, a i izvan nje.
Direktorica Turističke zajednice općine Sveta Nedelja, Bianca Dagostin, ispričala nam je kako u ovoj jedinoj općini Labinšćine koja nema more turizam uvelike oslanja upravo na vinare, koji se rado odazivaju ovdašnjim zanimljivim vinskim i turističko-gastronomskim događanjima.
Lani je na području ove općine kreirana pješačka Staza kalića i bukalete, koja spaja vinarije i agroturizme ovog kraja s prirodnim atrakcijama, a prošle godine je tom stazom organizirana i prva vinska šetnja odnosno wine & walk manifestacija. Bila je vrlo uspješna, pa se uskoro priprema i njeno ovogodišnje izdanje, i to u subotu 29. travnja.
Osim vinske šetnje Stazom kalića i bukalete, ovdašnji vinari redovito sudjeluju i u Danu otvorfenih vrata vinskih podruma Istre, za 24. srpnja odnosno na blagdan Sv. Ane u Sv. Martinu pripremaju i smotru vina istočne Istre, sredinom ljeta imaju i manifestaciju „Jazz u brajdah”, a u susjedstvu redovito sudjeluju i na Festivalu kvarnerskih škampi u Rapcu, na labinskim manifestacijama „Vino i gitare” te „Wine & music”, i ima ih stvarno svuda.
Ovaj put smo međutim mi došli k njima, i evo kako su nam se predstavili. Vinarija Fuhtar, ispričao nam je Piero Licul, u moderniziranom obliku djeluje od 2017. godine, na 2,5 hektara vinograda uzgaja malvaziju, teran, merlot i muškat žuti, a osim ove četiri monosortne etikete puni još i rose od merlota i terana.
Vinarija Fuhtar je najpoznatija po muškatu žutom, koji je nekoliko puta osvajao zlato na Vinistri, no u planu je povećanje proizvodnje malvazije i terana, kao i ukupne godišnje proizvodnje sa sadašnjih 12.000 na željenih 25.000 butelja. Već par godina Fuhtari stanoviti broj svojih butelja s teranom i malvazijom spuštaju i u more kod Ike, gdje na dubini od dvadesetak metara vino provede punih godinu dana.
Vinarija Matiška je od vinarfije Fuhtar udaljena petstotinjak metara, a umjesto bolesnog Bojana Kiršića koji ju posljednjih godina vodi, predstavio nam ju je njegov otac Redento Kiršić. U imidžu (odnosno: na etiketama) ove vinarije obitelj Kiršić nastoji iskoristiti atraktivni detalj iz obiteljske povijesti: naime, Redentov djed Mate Kiršić bio je moreplovac na brodu Carpathia, i sudjelovao je u akciji spašavanja brodolomaca s Titanica!
Matiška je inače obiteljski nadimak ovog odvojka Kiršićevih, a istoimena vinarija obrađuje 3 hektara vinograda iz kojih godišpnje dobivaju 15.000 butelja vina: malvazije, merlota, refoška (što je za Labinšćinu velika rijetkost!), rosea od refoška, te odnedavno i terana.
Srećko Kos također se razbolio neposredno pred ovaj susret, pa je njegovu vinariju smještenu u Šumberu predstavio Valter Licul. Vinarija Kos raspolaže s 1,5 hektara vinograda u kojima uzgaja malvaziju, teran, muškat žuti, a u paleti ima još i rose od terana.
Da vidimo napokon što smo to sve kušali i ocjenjivali na trećem Zlatnom mižolu, no najprije da predstavimo ocjenjivače. To su bili Piero Licul, Valter Licul, Redento Kiršić, Davor Šišović, Nenad Karleuša, Sonja Jelača, Silvana Fable, Robi Selan, Roberto Matković, Bianca Dagostin, Jean Jerko Cukrov, Vanja Kranjčević i Goran Šolić.
Dodajmo da sve tri vinarije imaju vinograde na crvenici, vrlo sličan im je i sortiment, a zahvaljujući klimi, nadmorskoj visini i drugim okolnostima, vina ovoga kraja imaju izraženiju svježinu odnosno jače kiseline nego u drugim krajevima Istre, što im omogućava i dulju trajnost, poučio nas je Valter Licul.
Večer je otvorena malvazijom Fuhtar 2022. uzgojenom na tristotinjak metara nadmorske visine, pobranom sredinom rujna, maceriranom 24 sata i lagano miješanom na talogu (sur lie); ona će se puniti tek za petnaestak dana. Odlikuju je svježina i voćnost, a ocjenjivačica Sonja Jelača opisala ju je kao elegantnu, s mirisom grožđa i proljeća, s izraženim notama citrusa i jabuke.
Njezina se mineralnost lijepo raspršuje u ustima, nadograđuje aromama breskve i mandarina i skončava u dugom završetku. Piero Licul dopunio je ove dojmove mišljenjem da se kod malvazije previše gleda na mirise, a ona nije aromatična sorta, i trebalo bi je puniti mnogo kasnije nego što to mnogi vinari zbog tržišnih razloga čine, ne prije kolovoza ili rujna.
Zajedno s ovom prvom malvazijom domaćini su na stol iznijeli pršut Pisinium, kobasice Premes, sir Zlata iz Čepića, te konzervirane masline iz vlastite proizvodnje, što je taman poslužilo da se ta prva malvazija preporuči uz ponuđene malo masnije kobasice i da se razbije predrasuda da je to vino samo za uz ribu.
Slijedila je malvazija Matiška 2021., koju su kušači doživjeli kao mnogo smireniju nego prethodnu, prigušenijih mirisa, ali viših kiselina i izraženijeg okusa. Dvije godine ove malvazije dovoljne su da kušači u njoj osjete stanovitu zrelost, arome tropskog voća i zrele breskve, čak i slatkast dojam, a osim uz kobasice, pršut i sir čulo se da bi mogla prijati i uz pržene lignje.
I iz vinarije Kos najprije smo kušali malvaziju, i to mladu, iz 2022., koja je kod nekih kušača na prvi gutljaj ostavila dojam – pjenušca. Vinarija Kos je inače tek lani prvi put izašla na tržište sa svojim vinima, a lani je stigla i prva zlatna medalja s Vinistre, što je Srećko Kos, prepričali su nam nazočni vinari, iskomentirao riječima: „Tić je u gajbi!”. Ova lagana i ‘pjenušasta’ Kosova malvazija još će se razvijati, ocijenili su kušači.
Zatim se prešlo na crna vina, a prvi u tom spektru bio je teran Matiška 2022., što je, kako nas je izvijestio Redento Kiršić, njihova prva berba terana. Taj premijerni teran prilično je lagan s 11,7 posto alkohola, maceriran je deset dana u drvenoj bačvi a zatim je čuvan u inoxu. Nenad Karleuša ocijenio ga je kao lijepo lagano crno vino za popiti nakon malvazije, možda uz biftek, dok bi ga Valter Licul radije pio uz svinjski lungić odnosno ledvicu.
Visoke kiseline ovog terana s vremenom će opasti, pa bi se ovo vino moglo razvijati u interesantnim pravcima, a Redento Kiršić je najavio da će terana još saditi jer im je želja da ga rade i u odležanoj varijanti.
S ovim prvim teranom neizbježno je bilo prokomentirati i slučaj slovenske zabrane istarskog terana otprije par godina, koja je Redenta Kiršića jako naljutila, uz ostalo i zbog činjenice da u obiteljskim vinogradima ima i trsova terana starijih od stotinu godina pa je nečuveno da se netko usudio osporiti postojanje terana u našem dijelu Istre.
Slijedio je teran Fuhtar 2021., godinu dana stariji od prethodnika, koji je prošao sedmodnevnu maceraciju, čuvan je par mjeseci u velikom drvu, zatim je premješten u inox pa u bocu. Dobacio je do 13 posto alkohola i tek sada kreće na tržište budući da je zamišljen kao dvogodišnjak.
Iz pozicije velikog ljubitelja dalmatinskih plavaca ovaj teran komentirao je Jean Jerko Cukrov, primijetivši u njemu utjecaj drva, laganu aromu i dosta izražene kiseline, i procijenivši da bi uz njega trebalo jesti meso. Biftek s tartufima, dometnuo je Redento Kiršić, a Nenad Karleuša zaključio je kako je tu riječ o mnogo jačem teranu od prethodnoga.
Još jedan teran stigao nam je iz vinarije Kos, a napravljen je od grožđa iz berbe 2019., dakle najstariji je od tri terana koja smo toga dana kušali. Grožđe je brano početkom listopada, a prethodilo joj je i poprilično smanjivanje prinosa i prosušivanje na trsu, a odležavanje je obavljeno u rabljenom barriqueu. Uz podatak o 12,5 posto alkohola vrijedi istaknuti i zamjedbu nekolicine kušača o slatkastoj odnosno likerskoj noti u ovom teranu.
„Zanimljivo je kako je Kos u oba svoja vina uspio dobiti tu slatku notu”, primijetila je Vanja Kranjčević, a Piero Licul nas je upozorio i na notu vanilije koju je ovaj teran pokupio iz drva. Komentiranje se taman razvilo u pravcu trendovskog doživljavanja ova tri terana, s možda i posebnom kategorijom „šumberskog terana” koja bi imala i povijesnu utemeljenost, kadli su domaćini na stol iznijeli pečenog odojka i time teoretičare naveli da sve dotadašnje priče o sljubljivosti ovih terana isprobaju u praksi.
Ova je hedonistička pauza iskorištena i za jedan književni intermezzo: Sonja Jelača pročitala nam je svoju priču „Gospođa Malvazija i gospodin Teran”, vrlo lijepi alegorijsko-personifikacijski doživljaj dvaju simbola istarskog vinarstva i kulture koji su dominirali dotadašnjim tijekom te večeri.
Ali onda je na stol došlo nešto sasvim drugačije. Dva muškata, dvije tekuće slasti, dva iznenađenja. Najprije muškat žuti Matiška 2021., iz vinograda kojemu je ovo četvrta rodna godina, a prvu ediciju ovog poluslatkog vina Redento Kiršić bio je posvetio svojoj supruzi za 40. obljetnicu braka.
Piero Licul ocijenio je da je u ovom muškatu idealno pogođen balans kiselina i šećera, a Vanja Kranjčević oduševila se ovim muškatom zato što u njemu nije našla elemente koje uobičajeno susreće u muškatu, i zbog kojih s ovom sortom ima ne baš sjajna iskustva.
Na kraju nam je u čaše stigao Fuhtar muškat žuti 2022., također poluslatki, pobran početkom rujna, maceriran 24 sata, fermentacija mu je prekinuta hlađenjem, a punjen je pred petnaestak dana tako da mu je ovo bila svjetska premijera. Za opis ovog vina dali smo riječ Robiju Selanu, inače i poznatom haiku pjesniku, koji je u njegovu mirisu raspoznao cvjetnu livadu a okus opisao kao vrlo osvježavajući.
Uz muškate je na stol stigla i fenomenalna pita sa sirom koju je pripremila Pierova supruga Tina Uravić Licul, pa smo joj se za obogaćivanje našeg doživljaja zahvalili zdravicom i pljeskom. Vidjet će se malo kasnije da su ti muškati na kraju ove degustacije ostavili veliki dojam na kušače, ali prije toga moramo opisati pokušaj izbora vina večeri.
Naime, povrh ocjena na ocjenjivačkim listićima, koje se post festum u miru zbrajaju pa se izračunava prosjek i formira rang lista, od drugog Zlatnog mižola uveli smo praksu da brzim glasanjem za jedno jedino vino pokušamo izabrati „šampiona večeri”, najbolje vino po trenutačnom dojmu.
Od osam kušanih vina nakon prvog kruga glasanja izdvojila su se tri s najvećim ali jednakim brojem glasova, pa smo samo za ta tri vina glasali u drugom krugu, i gle čuda, sva tri vina su ponovno dobila jednak broj glasova: bili su to teran Fuhtar 2021., teran Kos 2019. i malvazija Matiška 2021..
Međutim, kad su nakon povratka kućama zbrojeni glasovi iz glasačkih listića svih 13 sudaca, dobili smo ovakav poredak odnosno top-listu svih osam vina kušanih na trećem Zlatnom mižolu:
1. Matiška muškat žuti 2021. – 9,25
2. Fuhtar muškat žuti 2022. – 9,17
3. Fuhtar teran 2021. – 8,87
4. Fuhtar malvazija 2022. – 8,80
5. Matiška malvazija 2021. – 8,71
6. Kos teran 2019. – 7,90
7. Matiška teran 2022. – 7,56
8. Kos malvazija 2022. – 7,44
Muškati su dakle potpuno osvojili kušače i premoćno zasjeli na sam vrh tablice, što je bilo potpuno neočekivano s obzirom na dileme oko šampiona dana!
Ukupna top-lista najboljih vina iz sva tri dosadašnja izdanja festivala Zlatni mižol, održanih dakle u Bermu, Rovinju i Nedešćini, izgleda ovako:
1. Radanović teran 2019. – 9,38
2. Matiška muškat žuti 2021. – 9,25
3. Collis Cuvee 2014. – 9,18
4, Fuhtar muškat žuti 2022. – 9,17
5. Collis Trinitas 2020. – 9,11
6. Collis Monteran 2020. – 9,01
7. Collis malvazija Vita 2017. – 8,97
8. Lunika malvazija Viaggio lungo 2018. – 8,96
9. Fuhtar teran 2021. – 8,87
10. Collis malvazija Vita 2020. – 8,85
11. Fuhtar malvazija 2022. – 8,80
12. Lunika teran Tender 2020. – 8,71
13. Matiška malvazija 2021. – 8,71
14. Ghira muškat bijeli Šćuća 2020. – 8,61
15. Ghira malvazija Madura 2020. – 8,57
16. Collis Trinitas 2021. – 8,57
Sjajno se razvija ovaj naš sveistarski mobilni vinski mikrofestival Zlatni mižol i jako se veselimo njegovom sljedećem, četvrtom izdanju!
Davor ŠIŠOVIĆ
