KULTURA STOLA U ISTRI: ENOGASTRONOMIJA, TRADICIJA I INOVACIJA

Barban: najbolji smokvenjak ima Mihaela Rojnić

Polovicom kolovoza beru se bilice i blažujke, a početkom rujna beru se zamorčice. U sušari bi ih na 50 stupnjeva inače trebalo sušiti 24 sata, ali ovog je ljeta bilo dosta kiše, smokve su imale dosta vlage u sebi, pa ih se sušilo dobra dva dana.

Suhe smokve od sve tri spomenute sorte zatim se samelju, same, ništa drugo im se ne dodaje. Smjesa se zatim rukama mijesi i oblikuje u pogače, a da se ne bi lijepila za ruke, ruke se povremeno namaču ili isperu rakijom, domaćom komovicom od 60 gradi.

Pogače se zatim slože na drvene police zaštićene mrežom da se zaštite od kukaca. Svaki dan ih se iznosi van, na sunce, i navečer vraća u sušaru, i tako 10-12 dana. Kako znamo kad je smokvenjak gotov?

„Pod rukom se zna kad je osušeno kako treba, na opip, a pred kraj se jedna pogača načne i proba, onda smo sasvim sigurni”, kaže Mihaela Rojnić, koja smokvenjakom sa svog OPG-a Terra Magica u Barbanu, napravljenim prema opisanom receptu, pobijedila na ovogodišnjoj, 17. po redu Fešti smokve i smokvenjaka u Barbanu.

Ocjenjivalo se ukupno osam uzoraka, a drugo mjesto osvojila je lanjska pobjednica Patricija Vidulin Ferlin koja sa suprugom Lorisom upravlja njihovim OPG-om u Vodnjanu, dok je treće mjesto osvojio Mauro Valić iz Raklja.

Pobjednica Mihaela Rojnić je na barbanskom sajmu smokve i smokvenjaka predstavljala proizvode svog OPG-a zajedno s kćeri Eleonorom. Na obiteljskom imanju imaju stotinjak stabala smokava, ali i 250 maslina i 150 stabala oraha.

Osim smokvenjaka, kojih godišnje naprave dvjestotinjak komada (pogače od 400 grama), nude još i suhe smokve, marmeladu od smokava, te nešto što se ne viđa baš često – smokve u čokoladi. „To je crnica, crna smokva koja se ne može dobro osušiti i zato nije dobra za smokvenjak, ali se polusuha može umočiti u čokoladu i tako bude privlačnija djeci”, objasnila nam je Mihaela Rojnić.

Mnogo se ukusnih proizvoda, od smokvenjaka i suhih smokava do raznih marmelada i kolača moglo kušati u sajamskom dijelu barbanske Fešte od smokava i smokvenjaka, a moramo primijetiti jednu veliku novost u odnosu na prijašnje godine.

Naime, sve više izlagača svoje smokvenjake vrlo lijepo brendira, daje im lokalna imena (primjerice, „Rakljanski smokvenjak”), pakira ih u lijepo dizajnirane ambalaže, pa možemo primijetiti da je smokvenjak, nakon tolikih godina promocije ovog tradicijskog proizvoda na ovoj manifestaciji u Barbanu, napokon postao spreman za ozbiljniji tržišni iskorak.

Osim istarskih (zapravo, pretežno južnoistarskih) smokvenjaka, moglo se probati i smokvenjake s otoka Cresa, a nudili su se i drugi proizvodi od smokava i ostalog voća, rakije, kolači, i svašta drugo, a Edi Radola je kao i prošlih godina ponudio atraktivne i ukusne smokve ukuhane u teranu uz dodatak skute, naravno uz čašu barbanskog terana ili malvazije.

Mirjana Prgomet je pak predstavila i svim posjetiteljima manifestacije ponudila na kušanje ‘barbanski kolač za na pir”, tradicionalnu lokalnu slasticu koja je prije svega nekoliko mjeseci krenula putem prilično živahne revitalizacije, i u kratko vrijeme postala obaveznim sastojkom svih barbanskih javnih priredbi.

Novost u odnosu na prethodne godine bila je i tematska gastronomska ponuda jela sa smokvama, koja su sa svojim profesorima pripremali učenici pulske Škole za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu. Evo nekih njihovih recepata.

Za paštu sa smokvama treba najprije na tavi tostirati orahe, zatim dodati maslinovog ulja, jabuke prethodno kuhane u vakuumu, narezane na listiće, pa sol, crveni papar, maslac, ružmarin, već kuhanu paštu, peršin i na kraju prodinstane suhe smokve, a jelo se prewd posluživanje posipa parmezanom.

Sljedeća dva jela su deserti. Prvi se sastoji od skute aromatizirane naribanom narančinom koricom, koju se prelije smokvama pečenima u vlastitom sirupu i posipa tostiranim mrvicama od pince; dok je drugi biskvit nalik pandešpanji, preliven sirupom od smokava, bijelog vina i karameliziranog šećera.

Ugodan, srdačan i šarolik bio je barbanski samanj smokve i smokvenjaka, prepun ugodnih i ukusnih sitnica i zanimljivosti kakve se rijetko viđaju, a ovogodišnje novosti navješćuju da bi u skoroj budućnosti i o smokvenjacima i o ovoj barbanskoj smotri moglo biti još lijepih vijesti.

Malo veći izbor fotografija s ovogodišnje Fešte od smokve i smokvenjaka u Barbanu potražite na Bookaletinoj facebook stranici.

Davor ŠIŠOVIĆ