Trodnevni Internacionalni sajam pršuta (ISAP), koji u svojem 14. izdanju danas započinje u Tinjanu, obiluje pršutarskim, dakle gastronomskim, ali i mnogim drugim atrakcijama i zanimljivostima. Što nas sve očekuje na predstojećem ISAP-u i kako Tinjan razvija svoj imidž „općine istarskog pršuta”, reći će nam načelnik općine Tinjan Goran Hrvatin.
– Dvije godine zbog korone nije bilo Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanu: je li vam nedostajao?
– Itekako, mnogi nas već mjesecima pitaju kada će biti ISAP i hoće li ga uopće biti. Svi znamo zbog kakve više sile dvije godine nismo imali ISAP-a, i zato ovogodišnji sajam, kojeg eto danas otvaramo, željno iščekujemo. No, moram reći da je za ovu godinu bilo najvažnije uopće održati ISAP, jer da ga kojim slučajem nismo uspjeli organizirati, pitanje je bismo li to uspjeli dogodine, jer bi prevelika bila pauza u tradiciji i u navikama ljudi kojima je ISAP važan.
– ISAP je, to svi znamo, prije svega međunarodni sajam pršuta, ali kako su kroz minule dvije godine proizvođači i pršuta i svega drugoga zbog korone smanjili proizvodnju, hoće li biti dovoljno pršuta za sajam?
– Pobrinuli smo se da pršuta bude dovoljno. Naime, točno je da su i pršutari, uz mnoge druge proizvođače, zbog smanjenog plasmana u vrijeme korone smanjili proizvodnju, ali smo k tome ovog ljeta imali i jako dobru turističku sezonu pa je većina proizvođača sve svoje zalihe rasprodala, no sa svima njima smo dogovorili da za ISAP sačuvaju dovoljnu količinu, pa tijekom ova tri dana u Tinjanu pršuta ne bi trebalo nedostajati.
– Trodnevnom sajmu tradicionalno prethodi ocjenjivanje pršuta. Kakav je bio odaziv proizvođača, i koje ćemo sve pršute vidjeti na ISAP-u?
– Poznato je već iz prijašnjih godina na šampionska titula na ISAP-u ima veliku marketinšku i komercijalnu vrijednost za proizvođača koji ju osvoji, a tko su ovogodišnji šampioni i dobitnici medalja saznat ćemo već danas, prvog dana sajma, nakon svečanog otvorenja, kada ćemo najboljima dodijeliti šampionske plakete i medalje. Zanimljivo je da smo na ocjenjivanju, pored već standardnih pršuta iz svih krajeva Hrvatske, imali i pršute iz Italije i Španjolske, te po prvi puta iz Crne Gore, a na sajmu ćemo uz njih imati prilike kušati i pršute iz Austrije i Mađarske. I znalcima i radoznalcima će svakako biti zanimljivo, nekima možda čak i izazovno, na ovogodišnjem ISAP-u kušati tridesetak tipova pršuta iz šest mediteranskih i srednjoeuropskih zemalja.
– Sastav izlagača pršuta na ISAP-u još uvijek ne pokriva sve zemlje u kojima se proizvode pršuti, no ipak iz godine u godinu dođu poneki novi. Koji će nam pršuti ove godine faliti, i očekujemo li ih narednih godina?
– Bilo je zainteresiranih proizvođača iz Hercegovine, ali nisu si uspjeli organizirati dolazak no obećali su doći dogodine. Slično je i s Francuskom, u kontaktu smo s proizvođačima pršuta s Korzike, javili su nam da ove godine nažalost ne mogu sudjelovati. Na sajmu parmskog oršuta u Langhiranu prije tri godine upoznali smo i proizvođače pršuta iz Japana pa smo i njih pozvali na ISAP, no korona je te kontakte bila prekinula pa ćemo ih ponovno pokrenuti. Svakako ćemo narednih godina poraditi na dovođenju atraktivnih proizvođača pršuta iz raznih zemalja, i tako, nadamo se, postati sajamsko središte za pršute ne samo s cijelog Mediterana nego i iz cijelog svijeta.
– Kakvi programi na ovogodišnjem ISAP-u programi očekuju a da su neposredno vezani uz pršute i gastronomiju?
– Ove godine smo se dosta potrudili i imamo jako bogat program, od sportskog i kulturnog pa sve do zabavnog, svaki dan je maksimalno ispunjen. U petak uz ostalo u 18 sati imamo noćno pješačenje sa story tellingom i degustacijama. U subotu u centralnom šatoru u 15 sati predstavljamo pršute iz drugih europskih zemalja, kako se oni proizvode, kako se režu i degustiraju. U subotu i nedjelju poslijepodne u Kući istarskog pršuta imamo vođene degustacije sljubljivanja pršuta i vina. I naravno, na samom sajmu nudit će se na kušanje i prodaju tridesetak vrsta pršuta, a u gastro ponudi ima i jela s pršutom.
– Općina Tinjan se 2006. godine, kada je i pokrenut ISAP, bila proglasila „općinom istarskog pršuta” između ostalog jer je tada imala najviše registriranih pršutana među svim istarskim općinama. Kakva je danas situacija s lokalnim pršutanama?
– Naše najstarije pršutane, a to su Dujmović, Milohanić i Antolović, aktivne su i stabilne, dobro rade i dobro posluju, no pršutane Erman i Radetić su zatvorene. Najavljuje se da će Erman ponovno pokrenuti proizvodnju kao OPG, a još nekoliko OPG-a na području naše općine javilo nam se sa željom da pokrenu proizvodnju pršuta u manjim razmjerima, od po nekoliko stotina komada. U susjednoj općini Sveti Petar u Šumi aktivne su četiri pršutane – Jelenić, Franjul, Budak i Turčinović, to je sve dio iste priče, pa ispada da Tinjanci, Supetarci i Žminjci zajedno drže većinu pršutarske proizvodnje u Istri. K tome, u Tinjanu imamo ovaj prekrasan spomenik pršutu pokraj kojega se naprosto mora slikati svatko tko dođe na ISAP, a imamo i Kuću istarskog pršuta u kojoj se održavaju razni programi posvećeni popularizaciji i promociji istarskog pršuta.
– Što vam još nedostaje odnosno što još planirate u obogaćivanju pršutarskog imidža vaše općine?
– Nedostaje nam temeljna proizvodnja, od praščića odnosno odojaka preko tova svinja pa do gotovih pršuta, to želimo razviti i potaknuti, i tu moramo zasukati rukave te pronaći način kako motivirati potencijalne proizvođače, a to nije jednostavno. Želimo u skoroj budućnosti na području naše općine imati sve elemente sve elemente proizvodnje pršuta, od uzgoja svinja pa do prezentacije gotovog proizvoda, da time zaokružimo cijelu priču o pršutu. Jedan od korisnih resursa za to je i nekadašnja Purisova farma svinja u Brečevićima, koja je u vrijeme kada je bila sagrađena bila najmodernija u Jugoslaviji. S vremenom je zapuštena, pa je prije nekoliko godina na njoj obnovljena proizvodnja, koja je onda opet obustavljena zbog korone. Pred njom su nove perspektive, pa se nadamo da će se pojaviti poduzetnik zainteresiran da ju preuzme i ponovno pokrene namjenski uzgoj svinja za proizvodnju istarskog pršuta.
– Zahvaljujući pršutima, općina Tinjan je uspostavila i lijepu međunarodnu suradnju sa sebi sličnim mjestima u drugim državama. S kime sve i na koji način surađujete?
– Pršutarske veze već su zaslužne za tri bratimljenja općine Tinjan s prijateljima u drugim krajevima Hrvatske i u drugim zemljama, a još neka će se dogoditi u skoroj budućnosti. Suradnja s tim pršutarskim mjestima obično počinje obostranom razmjenom poziva na sudjelovanje u sajmovima i festivalima pršuta i kod nas i kod njih, pa kad se ta suradnja razvije, dolazi i do bratimljenja. Dosad smo već potpisali povelje o bratimljenju s općinama Auersbach u Austriji te Jerez de los Caballeros u Španjolskoj, a iz oba ova mjesta pršuti će se predstaviti i na ovogodišnjem ISAP-u. Zbratimili smo se i u s općinom Veliko Trojstvo pokraj Bjelovara, odakle uzgajivači svinja surađuju s našim pršutarima. Blisko surađujemo i s općinom Langhirano pokraj Parme, gdje se održava veliki festival parmskog pršuta, kojeg također predstavljamo i sada u Tinjanu, pa će vjerojatno i s njima uslijediti potpisivanje povelje o bratimljenju. Započeli smo i suradnju s mjestom Mačkat podno planine Zlatibor u Srbiji, gdje se održava zanimljiv zimski sajam pršuta, i tako redom, pršutarski svijet nije velik, ali je raznolik, raširen posvuda, i svi smo zanimljivi jedni drugima, a ovakve suradnje doprinose afirmaciji Tinjana, Istre i istarskog pršuta u međunarodnim razmjerima.
– Naposljetku, kakva su vaša očekivanja od 14. Internacionalnog sajma pršuta, koji upravo započinje?
– Pratio sam posjećenost drugih manifestacija u Istri i šire, obnovljenih nakon korone, i na osnovu njih slobodan sam prognozirati da ćemo s ovogodišnjim ISAP-om oboriti rekord posjećenosti. Zato smo i pripremili toliko bogat i raznolik program kako bi objedinili različite motive dolaska i posjetiteljima omogućili da kvalitetno i sadržajno provedu vrijeme kod nas u Tinjanu.
Razgovarao: Davor ŠIŠOVIĆ
Ovdje možete pogledati detaljan program 14. Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanu!
