Udruga Maslinarke Istre objavila je zanimljivu slikovnicu “Ja ulika” Davorke Flego, koja je autorica i teksta i ilustracija i fotografija. Svrha je ove slikovnice, kaže nam Davorka Flego, da na jednostavan, zabavan i poučan način velike i male ljubitelje masline i maslinovog ulja upozna s osnovnim značajkama i dobrobitima ove drevne mediteranske kulture. Da posluži, moglo bi se čak reći, kao početni priručnik za upoznavanje maslina i maslinovog ulja. Kroz slikovnicu tako, na podlozi fotografija, crteža i umjetničkih slika, teku tekstovi kojima se najprije govori kako se maslina zove na raznim jezicima, što se zna o povijesti masline, i o tome kakav trag je maslina ostavila u povijesti, mitologiji i književnosti. Niz zanimljivih informacijama naći ćemo na tim početnim stranicama, od podataka da se maslina na, recimo, grčkom zove elia, na albanskom ulliri a na turskom zeytin, dok je na većini drugih jezika njen naziv izveden iz latinskog olea, što je kumovalo i istarskom dijalektalnom nazivu ulika. Povijest masline seže jako daleko, još u kameno doba kada su ljudi samo sakupljali plodove maslina izraslih u prirodi, a od šestog tisućljeća prije Krista ona je kultivirana biljka koja se iz Palestine širi cijelim Sredozemljem, pogotovo u doba Rimskog carstva. Najstarije masline u našim krajevima, stare oko 1.600 godina, nalaze se na Brijunima i u Kaštel Štafiliću.
Osim svima poznatog biblijskog motiva maslinove grančice koju je golubica donijela Noi, maslina se pojavljuje u mnogim drevnim mitovima: Odisej je tako baš maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa, a Heraklova toljaga bila je od maslinovog drva.
U slikovnici dalje slijedi predstavljanje bioloških osobina masline, pogotovo njezinog ploda i ulja, počevši od svrstavanja masline među – voćke, što je također manje poznato. U nastavku se posebno ističe kakve osobine maslina ima u Istri, kakvo joj stanište najviše odgovara, kako u ovom kraju kroz godinu teče njezina vegetacija, kako se i kada bere, koje sorte u Istri uspijevaju, a svi su ti podaci smješteni i u globalni kontekst. Berba i prerada maslina te čuvanje ulja sljedeća su poglavlja, a u te je tekstove vrlo vješto upredena pouka kakvi tradicijski postupci nisu dobri za kvalitetu i zdravstvenu vrijednost maslinovog ulja, odnosno kakvi se moderni postupci preporučuju da bi ono bilo bolje. Slijedi vrlo slikoviti naputak o tome kako kušati maslinovo ulje, i naravno korisne informacije o tome da je kvalitetno maslinovo ulje lako probavljivo, da pomaže kod kancerogenih bolesti, da potiče rast djece, usporava starenje, te da je blagotvorno za kosti, zglobove, kožu, jetru i crijeva te kod dijabetesa, čira na želucu i kardiovaskularnih bolesti.
Na predzadnjoj stranici objavljen je poziv mladim čitateljima ove slikovnice da svoje likovne i literarne radove o maslini pošalju udruzi Maslinarke Istre, pa će najbolji biti i nagrađeni, a zadnje korice donose pjesmu Ulika Davorke Flego, koja se ovom slikovnicom osim kao kompletna autorica (a znamo da je i vrsna maslinarka budući da sa suprugom Brunom uzgaja masline u okolici Zamaska te su njihova ulja već osvojila mnoga domaća i inozemna priznanja) dokazala i kao vrsna pedagoginja u metodologiji prenošenja jedne vrlo specifične vrste znanja na široku populaciju koja maslinovo ulje troši odnosno konzumira, a ne zna mnogo o tome kako i od čega ono nastaje. Posebno će djeci ova slikovnica biti zanimljiva i poučna, ali i odraslima će rasvijetliti neke detalje o kojima se obično ne razmišlja.
Davor ŠIŠOVIĆ
