Dva najpoznatija vina vinarije Clai iz sela Brajki kod Krasice nose naziv Ottocento: jedno je bijelo, drugo je crno, oba su kupaže, i oba su svojim nastankom označila početak rada ove danas među vinoljupcima doista omiljene i kultne vinarije, još tamo davne 2002. godine. Prije toga Giorgio Clai je živio u Trstu, i u jednom restoranu je jednom prilikom kušao jedno izuzetno vino: Collio della Castellada, kupažu sauvignon blanca, pinota sivog i rebule. Poželio je napraviti jedno slično vino, sebi za gušt, samo što bi umjesto rebule koristio domaću malvaziju, i u toj je svojoj prvoj vinarskoj godini odlučio preraditi grožđe na najbolji mogući način. Peteljke su uklanjane ručno, njegova žena i sestra su bosim nogama mastile grožđe, i naravno da je dok se sve to tako radilo padalo i mnogo pošalica, među ostalima i ona da u 21. stoljeću Giorgio Clai radi vino onako kako se radilo oko 1800-te godine. Pošalica je međutim dala vinu ime: bijela kupaža je odmah dobila ime Ottocento, a u istoj sezoni nastao je i Ottocento crni, no idemo korak po korak.
„Bijeli Ottocento je, iako je napravljen potpuno amaterski, ispao jako dobar, i taj je uspjeh pridonio mojoj odluci da se zauvijek vratim doma i počnem raditi vino. Iako to vino još nije imalo službeno ime, svi u familiji su ga već zvali Ottocento, pa mu je to ime i ostalo”, pripovijeda Giorgio Clai.
Bijeli je Ottocento, dakle, kupaža sauvignon blanca, pinota sivog i malvazije, a njihov omjer je svake godine drukčiji i ovisi o tome kako se koje godine koja sorta ponese. Neko vrijeme je jedan od sastojaka Ottocenta bijelog bio i chardonnay, ali je tu sortu Clai preusmjerio u pjenušac, pa se recept stabilizirao na spomenute tri sorte. Prinos se održava na kilogram do kilogram i pol po trsu, prvi se obično bere pinot sivi, odmah za njim (a nekih godina i zajedno) bere se sauvignon bijeli, a malvazija se bere zadnja. Svaka se sorta zasebno vinificira, uz maceraciju od pet do deset dana, ne više od toga, s tim da se malvaziji može dozvoliti do deset dana maceracije, ali pinotu i sauvignonu najviše četiri-pet. „Uzimamo najbolje što nam godina daje”, naglašava Giorgio Clai, i nastavlja opis nastanka Ottocenta bijelog. Nakon prešanja i uobičajene fermentacije odrađuje se još i malolaktička fermentacija, nakon toga slijedi dvogodišnje odležavanje u velikim drvenim bačvama, pa zatim šestmjesečno odležavanje u bocama, po potrebi i više, i Ottocento bijeli se zatim napokon može početi piti.
Claijev bijeli Ottocento je dakle moćno vino s 15 posto alkohola, bakrene je nijanse odnosno boje starog zlata, miris mu je izuzetno bogat a među aromama koje u čaši eksplodiraju odmah nakon natakanja ističu se suho voće, cvijeće i začini, pogotovo ružmarin. U okusu se osjeća snažna struktura ovoga vina, u ustima vam plivaju tanini, uz istovremene osjećaje kremoznosti, ali i svježine i mineralnosti. „Naš bijeli Ottocento ima snagu crnog vina, a eleganciju bijelog” reći će Giorgio Clai za ovo svoje remek-djelo, kojega on najradije pije uz – maneštru, a preporučuje ga i uz zrele sireve, domaće kobasice, frtitaju s tartufima ili paštu maremonti, s morskim plodovima i gljivama.
Ottocento crni također ima 15 posto alkohola, a u njegovu sastavu dominiraju refošk i merlot, uz sasvim malo cabernet sauvignona. I ovdje su omjeri promjenjivi odnosno ovise o godini, a proizvodnja je slična kao kod bijelog: prinos se održava na kilu do kilu i pol po trsu, maceracija kod ovih sorti traje 20-30 dana, ovisno o napredovanju fermentacije, i nakon odrađene malolaktičke fermentacije vino se također na dvije godine sprema u velike drvene bačve, i zatim u bocama odležava 6-12 mjeseci. Boja crnog Ottocenta je očekivano tamno rubinska, u mirisu obiluje aromama crnog bobičastog voća i šumske mahovine, a u okusu, kaže Clai, „što imate na nosu vrati vam se u ustima, uz malo više tanina”. Ovisno o tome koje je godine koje vino bilo „vodeće”, u završnoj aromatici prevladaju ili malina ili crni ribiz, a u kombinaciji s hranom, Clai preporučuje da se crni Ottocento pije uz jela od divljači ili neko „malo ozbiljnije meso”, no spektar sljubljivanja mu je dovoljno širok da ga se može kombinirati i s drugom hranom.
Treba napomenuti da sva vina vinarije Clai imaju ekološki certifikat. Od bijelog i crnog Ottocenta se prije dvadesetak godina počela razvijati vinska priča Giorgia Claija, a nastavila se poznatim i već legendarnim vinima Brombonero (refošk), Sveti Jakov (malvazija), pjenušcem Brut Nature (od malvazije, chardonnaya i plavine), slatkim bijelim muškatom Tasel, a odnedavno, točnije od berbe 2018., Clai ima još jedne vinske blizance: bijelu i crnu Baraciju odnosno malvaziju i refošk iz istoimenog vinograda, ali te smo blizance već predstavili na drugom mjestu. Također odnedavno, Giorgiu Claiju u oblikovanju njegovih vina pomaže enolog Dimitri Brečević, pa ova kultna istarska vinarija s pojačanom kreativnom ekipom svakim svojim vinom i dalje stječe nove obožavatelje.
Davor ŠIŠOVIĆ
