More ne služi samo za kupanje, ono nam daje vrlo vrijednu i zdravu hranu, a da bi ta hrana iz mora ostala vrijedna i zdrava, o moru treba brinuti i čuvati ga, pogotovo od zagađenja. Upravo su o tome pazinski osnovci kroz igru i zabavu učili dok su tijekom srpnja i kolovoza, u sedam tjednih smjena, ljetovali u obnovljenom odmaralištu Špadići u Poreču.
Podsjetimo, pazinsko dječje odmaralište u porečkim Špadićima bilo je od 2017. godine zatvoreno zbog tehničko-građevinske nesigurnosti, a nedavno je obnovljeno i ponovno otvoreno zahvaljujući sredstvima iz projekta „More od malih nogu” kojega je Grad Pazin (u ime i ostalih općina Pazinštine kao suvlasnika odmarališta) 2020. godine prijavio na natječaj za mjeru „Promicanje ribarstvene, akvakulturne i pomorske baštine” što ga je tada objavila Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) Istarski švoj.
Građevinska obnova odmarališta bila je preduvjet da se s djecom koja su tamo ovog ljeta ljetovala provode sadržaji projekta „More od malih nogu”, i to u dva pravca. Jedan se odnosi na edukativne radionice o ekologiji mora i prehrambenoj vrijednosti morskih organizama, a drugi na pojačanu prehranu djece na ljetovanju morskim organizmima.
Posjetili smo jednu od tih edukativnih radionica u Špadićima, i stekli dojam da je, osim što je bila vrlo poučna, takva radionica ujedno i vrlo zabavna, pa bi osim djece vjerojatno zahvalnu publiku našla i među odraslima.
Po dvije radionice u svakoj smjeni, dakle ukupno četrnaest radionica tijekom srpnja i kolovoza, vodili su Neven Iveša koji na pulskom Fakultetu prirodnih znanosti predaje kolegije vezane uz more, i Lucia Nikolić koja trenutačno u Kopru pohađa doktorski studij iz područja zaštite prirode.
Utorkom su ovi mladi znanstvenici u Špadićima za pazinske osnovce vodili radionice o jadranskoj bioraznolikosti i životu u moru, dok su četvrtkom održavali specijalizirane radionice o utjecaju plastike na okoliš i more te o potrebi recikliranja i ponovne uporabe otpada iz domaćinstva radi boljeg očuvanja okoliša, poglavito mora.
„Morska” radionica počinje predavanjem Nevena Iveše, uz projekciju dokumentarnih fotografskih i video zapisa, o životu u moru. Fotografijama i video snimkama Iveša je predstavio dvadesetak najčešćih vrsta riba koje žive u Jadranskim moru, ali i druge morske organizme važne za ekologiju mora, primjerice morsku travu Posidoniju, kojom je istarsko podmorje nekoć obilovalo a danas je ima samo u okolici Medulina.
Razlika između plave i dijele ribe, nutritivna vrijednost morskih organizama, gospodarski i biološki značaj morskih pasa, posljedice prekomjernog izlova jedne vrste na sav ostali živi svijet u moru, neke su od tema koje je Iveša naglasio u svom predavanju, a reakcije djece pokazale su da im sve to nije sasvim nepoznato, i da s velikom radoznalošću o toj temi očekuju saznati nešto više.
Drugi dio radionice bio je praktične naravi: iz odmarališta se krenulo na plažu, djeci su podijeljene maske i dihalice, te teglice za spremanje morskih organizama, a zatim su u parovima ušli u more sa zadatkom da svaki par ronjenjem na dah po morskome dnu sakupi što više rakova-samaca, ali i drugih organizama na koje naiđe.
Izronjene organizme zatim je djeci objasnila Lucia Nikolić, uz mnoštvo zanimljivosti o njihovom načinu života, hranjenja, kretanja i obrane od grabljivaca. Izdvojimo jednu zanimljivost koju se moglo čuti od Lucije: morske zvijezde, morski krastavci i morski ježinci pripadaju istoj skupini morskih organizama a zajednička im je osobina čeljust sastavljena od pet kružno postavljenih pločica, u formi koja se naziva Aristotelova lampa. Svi izronjeni organizmi su nakon determinacije vraćeni u more.
Djeca su bila vidno zainteresirana i za predavanje i za praktični dio radionice, aktivno su sudjelovala u raspravama i postavljala mnoštvo pitanja, i iz svojih smjena ljetovanja u Špadićima zasigurno se vratili kućama bogatija za mnoga znanja o moru, ali i za spoznaje o vrijednosti mora i njegovih darova i za potrebu veće čovjekove brige o moru.
A kako smo saznali od kuharice u odmaralištu, Andree Tumpić, djeca su s velikim zadovoljstvom reagirala i na pojačanu prehranu morskih plodovima tijekom svoga ljetovanja. Za doručak su se djeci posluživali pašteta od tune i ostali riblji namazi, a kroz tjedan za ručak ili večeru u ponudi je bilo i nekoliko ribljih jela: riblji filet Orly (fileti pohani na pariški), pašta s tunom, rižoto s lignjama ili muzgavcima te gratinirani riblji fileti. Ako se s takvom praksom nastavi i dogodine, u prehranu bi bilo zgodno uključiti i poneko jelo od svježe ribe, i tako još jednim korakom osvijestiti znanja usvojena kroz radionice.
Davor ŠIŠOVIĆ
SADRŽAJ POD POKROVITELJSTVOM GRADA PAZINA
