Svečanom dodjelom odličja i degustacijom šampionskih proizvoda u supetarskoj Prvoj hrvatskoj kući kobasica – Hiži od klobasic obilježeni su prvi Dani hrvatskih kobasica i salama. Nova je to manifestacija razvijena u sklopu projekta „S klobasicom u Europu”, već tradicionalnog i sve poznatijeg međunarodnog sajma kobasica koji zadnje dvije godine nije održan zbog korone, ali se očekuje da će dogodine biti održan u ožujku.
Svečanosti je, vikend prije, prethodilo ocjenjivanje 77 uzoraka kobasica i salama (od čega su četiri uzorka bila iz Slovenije) svrstanih u sedam kategorija, a njihovu iznimnu kvalitetu potvrđuju i dodijeljena odličja: pored osam šampionskih titula, dodijeljeno je još 60 zlatnih i devet srebrnih medalja. Svi su šampioni i došli na svečanost u Sveti Petar u Šumi, pa je to bila lijepa prilika da se iz prve ruke upozna najbolje hrvatske kobasičare i sazna štogod o njihovim receptima za uspjeh.
U kategoriji salama od divljači šampionsko priznanje primio je Branko Vidović iz tvrtke Super-mes iz Samobora. Njegova je šampionska salama od veprovine, a u konkurenciji je bilo i salama od jelena.
Slađan Novosel i njegova tvrtka Kulen Novosel iz Gata višestruki je šampion sajma S klobasicom u Europu iz prijašnjih godina, a kvaliteta njegove proizvodnje i ove je godine potvrđena šampionskim naslovom u kategoriji kulenove seke.
Najbolju slavonsku kobasicu ove godine ima OPG Sabljak iz Andrijaševaca, a kako je preuzimajući odličje rekao mladi Juraj Sabljak, ovo im je prvo natjecanje uopće na koje su slali svoje proizvode, i odmah zaslužili šampionsku titulu.
OPG Milana Udovičića iz Žminja dvostruki je šampion, s najboljom istarskom kobasicom i s najboljom istarskom kosnicom, a vrijedi zabilježiti kako je ovo već treća godina da Udovičić u Svetom Petru u Šumi osvaja šampionske naslove za svoje proizvode s brendom Žminjski gušti, prva dva puta je to bilo samo za istarsku kobasicu, a ovaj put i za kobasicu i za kosnicu.
Zanimljivo je da su se u posljednje dvije kategorije šampionskim naslovima okitile tvrtke s nešto većom proizvodnjom, doduše većom za istarske razmjere, za šire područje i ta je proizvodnja još uvijek skromna. Tako je u kategoriji salama i salamina šampionsku titulu osvojila Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI), i to za salamu od istarskog goveda odnosno boškarina. Direktor AZRRI-ja Igor Merlić istaknuo je, primajući odličje, važnost očuvanja autohtonih pasmina čemu doprinosi i prerada njihovog mesa u suhomesnate proizvode, a u tome AZRRI daje lijep primjer proizvodeći kobasice i salame ne samo od mesa boškarina, već i od istarskog magarca i istarske ovce.
U kategoriji specifičnih kobasica šampionsku titulu dijele dvije istarske tvrtke, a obje su na ocjenjivanju osvojile jednak broj bodova za voje istarske kobasice s tartufima. U ime tvrtke Premes iz Kringe šampionsko priznanje preuzeo je mladi Toni Vernier, dok je u ime tvrtke Histris koja ima proizvodni pogon u Svetom Petru u Šumi, u neposrednom susjedstvu Hiže od klobasic, odličje je primio Dalibor Matišić.
Osim šampionima ovogodišnjeg ocjenjivanja, na svečanosti u Hiži od klobasic uručeno je i šampionsko priznanje za lani održano lokalno ocjenjivanje domaćih kobasica proizvedenih u supetarskim domaćinstvima. Šampion tog natjecanja, nazvanog Klobasica po starinski, za 2020. godinu je Otavio Pamić.
Sve su se šampionske kobasice i salame nakon dodjele odličja mogle i kušati, kao predjelo odnosno uvod u domjenak s izvrsnim toplim jelima koje je pripremila supetarska konoba Doma.
Valja primijetiti da je geografska zastupljenost proizvođača koji su poslali svoje proizvode na ovogodišnje supetarsko ocjenjivanje prilično solidna: osim kobasica i salama iz Istre i njima tehnološki srodnih proizvoda iz Primorsko-goranske županije, ocjenjivani su i proizvodi iz više slavonskih županija, u konkurenciji je bilo i nekoliko proizvođača iz Samobora, a zastupljena je bila i Dalmacija, iako doduše sa samo jednim uzorkom. Usporedbe radi dobrodošli su i uzorci iz slovenske Sevnice, inače rodnog mjesta Melanije Trump, gdje se proizvode slične kobasice i salame kao i u samoborskom kraju. U budućnosti se očekuje još bolja pokrivenost odnosno uzorci od proizvođača i iz drugih dijelova Hrvatske, pa bi Dani hrvatskih kobasica i salama, kao popularna i atraktivna manifestacija, za koju godinu mogli vrlo vjerodostojno reprezentirati cjelokupnu hrvatsku proizvođačku scenu, naravno kada se radi o suhim odnosno trajnim kobasicama i salamama.
Pri svečanom otvorenju prvih Dana hrvatskih kobasica i salama, načelnik općine Sveti Petar u Šumi Mario Bratulić je kao domaćin predstavio i kobasičarske potencijale svoje općine, istaknuvši da ovdje djeluje čak šest registriranih pogona za proizvodnju kobasica, što je na tisuću stanovnika ove općine vrlo izniman podatak. Uz sajam S klobasicom u Europu, koji bi se nakon dvogodišnje pauze dogodine trebao vratiti u svoj uobičajeni termin u ožujku, te očekivano drugo izdanje Dana hrvatskih kobasica i salama, Bratulić je za sljedeću zimu najavio i još jednu novu manifestaciju nazvanu Istarska praščina, na kojoj će se rekonstruirati tradicijska istarska svinjokolja i predstaviti svi proizvodi koji iz nje nastaju, a Sveti Petar u Šumi bi dogodine trebao biti domaćin i prve hrvatske konferencije o kobasicama i salamama.
U ime Udruge proizvođača istarskog pršuta i drugih tradicijskih proizvoda od svinjskog mesa, koja je i suorganizator Dana kobasica, njezin predsjednik Paolo Jelenić istaknuo je kako su ovakve manifestacije važne za valorizaciju autohtonih proizvoda jer ako se za njih ne čuje, oni ostaju samo lokalnog značaja. Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan je zadovoljno konstatirao kako proizvodnja suhomesnatih proizvoda u Istri raste, te kako se njihovim plasmanom u turizam Istra dodatno promovira kao zanimljiva gastro-destinacija; a izvijestio je i kako je u tijeku postupak zaštite istarske kobasice. Kao izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj državne Uprave za stočarstvo i sigurnost hrane Zdravko Barać istaknuo je kako su ovakve manifestacije važne za promociju proizvoda, ocjenjivanja doprinose povećanju kvalitete, ali su sajmovi i festivali važni i zato jer motiviraju nove proizvođače. Barać je također izvijestio da je s 31 zaštićenim proizvodom, od čega 17 oznakom izvornosti te 14 oznakom zemljopisnog podrijetla, i još petnaestak za koje su postupci zaštite u tijeku, Hrvatska pri vrhu Europske unije, u kojoj je ukupno zaštićeno oko 1.500 prehrambenih proizvoda. Međutim, s volumenom proizvodnje nekih od tih zaštićenih proizvoda ne možemo biti zadovoljni, naglasio je također Barać, podsjetivši da Vlada proizvođačima nudi poticajne programe, posebno u sektoru stočarstva.
Davor ŠIŠOVIĆ
