Prvi ljetni Festival istarskog pršuta održat će se u Tinjanu od petka 19. srpnja do nedjelje 21. srpnja, svakoga dana od 20 sati pa do dva sata u noći, uz besplatan ulaz. 
Na Festivalu će se predstaviti pršutari čiji istarski pršuti nose europsku oznaku izvornosti: Antolović, Dujmović, Jelenić i Milohanić, a uz njih još i pršutane Radetić, Erman, Franjul, Budak, Compari i Tomaso.
Uz istarske pršute, na Festivalu će se moći kušati i sirevi proizvođača Roberta Fabrisa, Silvana Orbanića i Franka Cetine, maslinova ulja Milohanića, Riože i Pinezića, med OPG-a Brečević i Vinka Dantinjane i kolači tvrtke Reginex.
Kroz tri festivalska dana srivaju i pjevaju u petak Lucky Band, u subotu Top Of The Pops te u nedjelju Duo Magnolija i Replay Band.
Domaćin ovog događanja, općina Tinjan, već petnaestak godina nosi titulu „općina istarskog pršuta“, na njezinom se području nalazi najviše pršutana u Istri, a posebno je znamenit ovdašnji jesenski Internacionalni sajam pršuta (ISAP) na kome se predstavlja četrdesetak pršutana iz mediteransko-srednjoeuropskog područja i pohodi ga dvadesetak tisuća posjetitelje. Ovogodišnji ISAP održat će se od 18. do 20. listopada.
Istarski pršut je od svih ostalih pršuta različit po tome što se proizvodi od teških svinja (preko 200 kilograma), butovi se obrađuju tako da se sa njih skida papak, koža i potkožno masno tkivo, suho se salamuri solju, paprom i začinskim biljem te suši bez dima najmanje 12 mjeseci. 
Odatle potječe i pučka izreka da i svinja od čijeg se buta radi istarski pršut, i sam istarski pršut, moraju proći kroz „dva angošta“ odnosno dva kolovoza. Istarski pršut je jedini iz Hrvatske zaštićen europskom oznakom izvornosti pa se smije proizvoditi samo od sirovine iz Hrvatske, dok su krčki, dalmatinski i drniški pršut zaštićeni oznakom geografskog podrijetla, što znači da se mogu proizvoditi i od uvozne sirovine. Cjelokupan proces proizvodnje istarskog pršuta s europskom oznakom izvornosti podliježe strogoj kontroli od odojaka preko tova odnosno ishrane do završnih faza proizvodnje. Istarski pršut po tradiciji se poslužuje u svečanim prilikama, reže se isključivo ručno, nožem, a okusom je jedinstven i za njega ne bez razloga kažu da „govori sve jezike svijeta“.
Davor ŠIŠOVIĆ
