U sklopu programa ovogodišnje Noći muzeja, u vodnjanskom eko-muzeju Istrian de Dignan po prvi su put dodijeljene nagrade Internatural Slow Food Awards. Ove nagrade dodjeljuje udruga Istarsko, osnivač i upravitelj vodnjanskog eko-muzeja, koja je od međunarodne Slow food organizacije dobila ovlaštenje za koordiniranje slow-food zajednice u Istri.
Nagrade se dodjeljuju u pet kategorija, a prijave su primane putem javnog natječaja provedenog prošle godine. Na natječaj su se javili kandidati iz cijele Hrvatske, a stjecajem okolnosti svih pet dobitnika je iz Istre. Na svečanosti u Noći muzeja, nagrade su dobitnicima uručili voditelj slow-food zajednice Istre Dino Babić i Sabina Velić, predsjednica partnerske udruge Informo.
U kategoriji turističkih zajednica nagrađena je Turistička zajednica općine Vrsar, i to za očuvanje, vrednovanje i promociju lokalne gastronomije. Jedan od primjera spašavanja od zaborava i valoriziranja lokalne gastronomske baštine u današnjici je revitalizacija tradicionalne slastice vrsaranski amareti, te njihova promocija i uvrštavanje u turistički doživljaj mjesta. Vrsaranski amareti tradicionalna su poslastica vrsarskog područja.
Kako su se na području Vrsara donedavno prostirale brojne plantaže lijeske, tradicionalni kolačići amareti ovdje su se pripremali s lješnjacima, za razliku od poznatije talijanske inačice, čiji je glavni sastojak badem. Amareti se brzo i lako pripremaju, a recept njihove pripreme rekonstruirale su Nerina Štifanić i Karmen Pilat, prema tradicionalnom receptu iz usmene predaje. Tako se u današnjici postupno obnavlja značaj vrsaranskih amareta kao neizostavnih kolačića za sve blagdanske prigode poput Božića, Uskrsa, vjenčanja ili rođendana.
Recept za vrsaranske amarete i ostale posebnosti ove tradicijske slastice mogu se upoznati preko web stranica Turističke zajednice Vrsara. Nagradu je primila direktorica TZ Vrsat Klara Trošt Lesić, a za posjetitelje Noći muzeja u Vodnjanu priređena je i radionica izrade vrsaranskih amareta na kojoj je prikazan kompletan postupak njihove pripreme od svega tri sastojka (mljevenih lješnjaka, šećera i jaja). Amareti su se na licu mjesta i pekli, a mogli su se kušati još vrući, iako svoj pravi gušt oni postižu tek kad odstoje nekoliko dana.
Udruga Agrorovinj dobila je nagradu u kategoriji „proizvod”, i to za svoja postignuća u vrednovanje tradicionalne istarske supe. Istarska supa je tradicionalna istarska delicija koju možemo smatrati i jelom i desertom s obzirom da se obično poslužuje na kraju obroka. Dolazi od glagola ‘supati’, što znači umakati kruh u vino. Osnovne namirnice pripremu istarske supe su zagrijano crno vino, šećer, maslinovo ulje, papar i prepečeni kruh. Priprema se tako da se vino ugrije na ognjištu u tradicionalnom glinenom vrču bukaleti, zasladi po želji, šnite kruha se prepeku na ognjištu, poulje i popapre te umoče u vino u bulaketi.
Istarska supa se konzumira u društvu, tradicionalno kruženjem bukalete od ruke do ruke, uživanjem u zalogaju kruha i gutljaju vina uz izreku ‘I k litu’, što znači ponovno dogodine. Udruga Agrorovinj je u suradnji s Mjesnim odborom Rovinjsko Selo 2013. godine pokrenula Festival istarske supe u sklopu mjesnog blagdana Antonje, u suradnji s udrugom FARO11 osmišljen je suvenir Supa box, a pokrenut je i postupak zaštite umijeća pripreme i konzumacije istarske supe kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Nagradu je primio predsjednik udruge Agrorovinj Kristijan Damijanić, koji je zajedno s Enricom Cerneccom za posjetitelje Noći muzeja demonstrirao pripremu tradicionalne istarske supe. Damijanić i Cernecca su supu pripremali u dvjema velikim bukaletama na prekrasnom tradicionalnom ognjištu u objektu eko-muzeja koje je do danas zadržalo besprijekornu funkcionalnost, a degustacija supe je izvrsno ‘legla’ u koncept cijele ove zanimljive večeri.
Treća Internatural nagrada dobitniku priskrbljuje titulu „slow food ambasadora”, a prva istarska dobitnica ove nagrade je Lenka Šajina, i to za „iznimno zalaganje u promoviranju lokalnih tradicija”.
U obrazloženju ove nagrade naglašeno je kako „Lenka Šajina ima sve osobnosti Slow food ambasadora – proaktivnost, strast pri vrednovanju tradicionalnih lokalnih resursa i želju za unaprijeđenjem zajednice. Rezultati njezinog rada posebno su vidljivi kroz promociju destinacije na donedavnom radnom mjestu direktorice Turističke zajednice Općine Žminj gdje je u suradnji s lokalnim stanovništvom realizirala mnoštvo uspješnih projekata u svrhu promocije Žminja kao turističke destinacije. Na novom radnom mjestu, u timu Turističke zajednice Općine Vrsar, Lenka Šajina danas djeluje kao osoba velikog srca i širokog znanja koja oduvijek promiče Slow food načela”.
Dodajmo da je Lenka Šajina u Žminju godinama vodila i unapređivala tamošnje manifestacije posvećene vrednovanju lokalne i istarske gastronomske tradicije, primjerice „Istarski festival pašte” ili pak „Istrijanske pinci pod čerepnjon na ognjišće”, a pokrenula je i revitalizaciju tradicionalne žminjske slastice Kristova kruna.
U kategoriji „kuhar” nagrađen je poznati istarski chef i gastronomski pedagog Robert Perić, profesor pulske Srednje škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, dugogodišnji voditelj kulinarskih radionica u AZRRI-jevom Edukacijsko gastronomskom centru Istre, i sudionik mnogih projekata valorizacije istarskih tradicionalnih proizvoda.
Nagrada mu je dodijeljena za „iznimni doprinos u vrednovanju lokalnih resursa u gastronomiji, poglavito za doprinose u gastronomskoj valorizaciji mesa istarskog goveda i mesa istarskog magarca te za promociju regionalnih poljoprivredno prehrambenih proizvoda kroz aktivnosti Edukacijsko gastronomskog centra Istre”, a od projekata u kojima je sudjelovao kao posebno važan za očuvanje lokalne kulinarske baštine spomenut je projekt introdukcije ribe i morskih plodova u jelovnike predškolskih i školskih ustanova u suradnji s Agencijom za ruralni razvoj Istre.
Naposljetku, u kategoriji „restorani” nagradu Internatural osvojio je restoran Vodnjanka u Puli. Nagrada se odnosi na „očuvanje tradicija i poticanje lokalnih proizvođača”, što ovaj restoran, ili kako ga njegov vlasnik Moris Civitico voli nazivati – trattoria – dokazuje u svojoj svakodnevnoj praksi opskrbom gotovo isključivo lokalnim namirnicama koje se nabavljaju u krugu od 8 kilometara, čime se lokalni proizvođači potiču na daljnje poslovanje i kvalitetnu proizvodnju.
Restoran Vodnjanka u Puli (ne miješati s restoranima istog imena u Vodnjanu i Zagrebu!) djeluje preko 60 godina, a nudi izvorna istarska jela. Dnevnu ponudu restorana vlasnik Moris Civitico usklađuje s dostupnim sezonskim namirnicama s lokalne tržnice, te nabavom kvalitetnih domaćih proizvoda neposredno od malih proizvođača iz okolice.
Noć muzeja u vodnjanskom eko muzeju Istrian de Dignan obilovala je i drugim prigodnim programima pa su tako predstavljene izložbe, prikazivani filmovi i promoviran godišnji poetsko-umjetnički kalendar, no kako u svojoj postavi muzej najviše obiluje predmetima iz tradicionalnog južnoistarskog kućanstva koji služe za pripremu i posluživanje hrane i pića, dodjela ovih slow food nagrada i predstavljanje nagrađenih delicija radionicama i degustacijama složilo se u lijepu i kompleksnu zajedničku cjelinu.
Treba reći da je i nagrada Internatural Slow Food Awards u svojoj koncepciji i fizičkoj izvedbi vrlo primjerena duhu slow food svjetonazora. Naime, nagradu čini tradicionalno vodnjansko slatko odnosno passito vino Vin de rosa punjeno u keramičke boce uložene u stakleni tuljac (koji se može napuniti vodom da bi se vino u keramičkim bocama pouzdanije čuvalo).
Vin de rosa je jedan od proizvoda čijoj se revitalizaciji, a zatim i konkretnoj proizvodnji,vodnjanski eko muzej izuzetno posvetio, čime je, uz ostalo, i stekao naklonost međunarodne Slow food zajednice i mandat da Slow food pokret uspostavi (ili obnovi, jer je pokušaja bilo i ranije) u Istri.
Najavljeno je skoro raspisivanje novog natječaja za dodjelu nagrada Internatural Slow Food Awards za 2023. godinu, pa će biti zanimljivo pratiti kako se slow food misao ponovno razvija u našim krajevima, i koji će se sve projekti, pothvati i osobe poistovjetiti s takvim načinom razmišljanja i kandidirati se za drugu generaciju nositelja ovih nagrada.
Davor ŠIŠOVIĆ
