Svečanom podjelom odličja najboljim vinarima i maslinarima južne Istre, tematskim vođenim degustacijama, javnim kušanjima nagrađenih ulja i vina i drugim prigodnim programima u Vodnjanu je minulog vikenda obilježen Dan ulja i vina odnosno završnica 28. smotre vina južne Istre i također 28. smotre ekstradjevičanskih maslinovih ulja južne Istre.
Među vinarima najviše razloga za slavlje ima obitelj Siljan iz sela Šegotići na Proštini, jer je njihova malvazija 2021. najbolje ocijenjeno bijelo vino, a njihov cabernet sauvignon 2019. je najbolje ocijenjeno crno vino na cijeloj smotri, dakle – Siljani su dvostruki šampioni 28. smotre vina južne Istre. Oba su šampionska vina po bodovima osvojila i zlatne medalje, ali to nije sve od ovogodišnjih uspjeha vinarije Siljan, jer su Josip Bepo Siljan i njegov sin Sanjin zlatom nagrađeni za još jednu svježu malvaziju, za izvrstan porto od malvazije iz berbe 2019., za žuti muškat i za merlot; ukupno su dakle osvojili šest zlatnih medalja.
Zlatne su medalje osvojili još vinarije Marčeta za malvaziju Venka 2016.; Medea za malvaziju 2021. i za merlot 2020.; Babos za malvaziju 2021.; i Kalavojna za cabernet sauvignon iz 2021. godine. Ukupno je dodijeljeno 11 zlatnih medalja, 19 srebrnih, tri brončane i jedna počasna.
Sommelier Emil Perdec je u vođenoj degustaciji namijenjenoj vinarima i zainteresiranim vinoljupcima predstavio devet karakterističnih vina južne Istre, predstavivši tipičan raspon sorti i stilova ovoga kraja, a u posebnoj je degustaciji predstavljeno i endemsko vodnjansko desertno vino Vin de rosa.
Perdecova je degustacija otvorena rose pjenušcem od muškata ruže vinarije Babos, koji miriše na jagode i trešnje, nježne je ružičaste boje i idealan je za aperitiv ili uz kanapee. Sljedeća je kušana malvazija 2021. vodnjanske vinarije Medea, uzgojena u mladom vinogradu (zasađenom 2015.) između Pule i Medulina i odnjegovana u inoxu uz dva mjeseca ležanja na kvascima. Ova je malvazija zeleno-žute boje, cvjetnih mirisa s primjesama agruma, lijepo uravnotežena, s breskvom u retrookusu i s 12.5 posto alkohola, a po Perdecu pogodna je za sljubljivanje s hladnim ribljim predjelima, salatama i hladnim narescima.
Malvazija 2021. iz vinarije Siljan nešto je jača, ima 13,7 posto alkohola a potječe iz još mlađeg vinograda, zasađenog 2017. godine, s prinosom održavanim na kilu i pol po trsu. U mirisu joj dominiraju voćne note kruške, breskve i ušećerene narančine korice, u retrookusu se javljaju suhi bademi, a Perdec predlaže njezino sljubljivanje sa sardelom na žaru.
Iz vodnjansske vinarije Teraboto dolazi sljedeća kušana malvazija, ali ovaj put iz berbe 2020., iz godine koja je obilovala i suncem i kišom, čega je rezultat vino malo gušće od prethodnih, sa zrelijim voćnim aromama dunje i kruške i sa 13,2 posto alkohola, prikladno za sljubljivanje za paštu sa špaletom i šparugama.
Iz vinarije Babos ponuđena je na kušanje još malo starija malvazija, iz berbe 2019., s 13,5 posto alkohola, koja je 12 mjeseci odležana u drvenim bačvama; boja joj je zlatno-žuta sa slamnatim odsjajem, a vino je gusto, s mirisima vanilije, zrelog voća i paprati, kojima se u okusu pridružuje aroma pečene dunje, a poslužiti ju se može, preporučuje Perdec, uz topla predjela ili uz ribu iz pećnice.
Put u prošlost s južnoistarskim malvazijama zaključen je s malvazijom Venka iz 2016. vinarije Marčeta, koja je na početku njegovanja prošla kroz dvodnevnu hladnu maceraciju, zatim je provela godinu dana u inoxu pa godinu dana u drvu i zatim još godinu dana u boci. Usprskos takvoj obradi boja joj nije pretamna već je ostala u granicama slamnato-žute, aromama vanilije pridružuju se i one mediteranskog bilja, posebno ružmarina i mente, te sušenog voća, a vino je zrelo i mekano s notama tanina i sušenih marelica u okusu. Perdec uz nju preporučuje finiju ribu ili bijelo meso.
Sljedeća tri kušana vina bila su, napokon, crna, počevši od cabernet sauvignona 2021. vinarije Kalavojna iz Radeki Polja. Vino je prošlo kroz 10 dana maceracije i zatim je čuvano samo u inoxu, a karakterizira ga živahna rubinska boja, mirisi borovnice, kupine, crnog papra i čokolade, te uravnotežen i trajan okus s retrookusom bobičastog voća. Perdec ovo vino smatra idealnim za sljubljivanje s tataki tunom, dok bih ga ja u ustima rado pomiješao s čokoladnim napolitankama.
Merlot 2020. iz vinarije Medea dolazi iz dva vinograda nedaleko Pule, prinos mu je održavan na 1,8 kilograma po trsu a pobran je strojno, nakon čega je samo kratko maceriran i dalje pripremljen kao svježe crveno vino koje se pije korz narednih godinu dana. „Ovo je veselo voćno crveno vino koje se može piti i lagano rashlađeno”, pojasnio je Medein enolog Marko Krstačić, a Perdec je ovaj merlot opisao živahnom rubinsko-crvenom bojom, aromama bobičastog voća, poglavito maline, i definirao ga kao „elegantno, pitko, ljetno mladenačko vino” koje će se lijepo složiti uz šugo od kokoše s pljukancima.
Naposljetku, na red za kušanje došao je šampionski cabernet sauvignon 2019. vinarije Siljan, uzgojen na kamenitoj crvenici, pobran krajem rujna, maceriran desetak dana i nakon četiri mjeseca spremljen u drvo. Ovo toplo, voćno i moćno vino ima 14,5 posto alkohola, miriše na vaniliju, čokoladu i začine, harmonično je i dugotrajno, u retrookusu nudi aromu borovnice, a treba ga poslužiti u većoj čaši. Perdec ovo vino smatra pogodnim i za dulje čuvanje jer „još uvijek raste”, a sljubiti ga se može uz crveno meso, primjerice tagliatu od odležanog ramsteka.
Bila je ovo vrlo zanimljiv presjek kroz južnoistarsko vinarstvo, za koje je Perdec rekao da iz godine u godinu daje sve bolja vina, što potvrđuju i nagrade koje ta vina dobivaju. No, primijetit ćemo da bijelu stranu južnoistarskog vinskog spektra, barem prema Perdecovom izboru za ovu degustaciju ali i prema ukupnom popisu ocjenjivanih vina, čvrsto drže malvazije, druge bijele sorte su gotovo irelevantne, dok na crnom spektru prevladava merlot, odmah za njih cabernet sauvignon, a terana, začudo, ima vrlo malo.
U zasebnoj degustaciji predstavljeno je tradicionalno vodnjansko slatko vino Vin de rosa, donedavno zaboravljeno, i tek se u današnjici polako izvlači iz zaborava. Danas svega nekolicina vodnjanskih proizvođača proizvodi ukupno najviše tisuću litara desertnog vina Vin de rosa, od čega je polovica proizvodnja vinarije Babos. Njihovo je Vin de rosa, iz berbe 2017., i kušano na ovoj degustaciji, a uz njega je ponuđen i Vin de rosa također iz 2017. Sergia Deltona. Oba su ova vina napravljena od prosušenih bobica malvazije, mada se Vin de rosa može raditi i od drugih sorti, oba su čuvana nekoliko godina u barriqueu, oba imaju 14 posto alkohola i sličnu boju karamela odnosno jantara.
Babosov Vin de rosa karakteriziraju još arome suhog voća, kestenovog meda, cimeta, pečenih dunja, svježina mu je očuvana i u ustima dugo traje, a Emil Perdec preporučuje da ga se kuša ili uz „nešto slatko”, ili uz odležani sir. Deltonov Vin de rosa je Perdec okarakterizirao kao malo „tradicionalniji i arhaičniji”, s aromama cherry likera i badema u mirisu, te rogača, suhih smokava i džema od dunja u okusu. Deltonov je Vin de rosa slabije očuvanih kiselina nego Babosov, ali je u ustima dugotraniji, s natruhom gorčine tipične za malvaziju. Ovaj drugi Vin de rosa bi Perdec najradije kušao „nakon večere, uz cigaru ili čokolatine”.
Revitalizacija proizvodnje Vin de rosa u Vodnjanu inicirana je prije desetak godina, rekao je na ovoj degustaciji vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio, i sam proizvođač ovog vina, koje je danas, dodao je, mnogo profinjeniji proizvod nego što je nekoć bio. Vodnjance svakako treba pohvaliti što se trude sačuvati ovu svoju vinsku osobitost, i poželjeti im da se Vin de rosa ipak počne proizvoditi u malo većim količinama jer je riječ o doista zanimljivoj i nesvakidašnjoj tekućoj deliciji.
Naravno, ovaj vodnjanski blagdan bio je osim vinu posvećen i ulju, a na svečanoj dodjeli priznanja najviše se radovao Marijan Marjanović iz vodnjanske tvrtke Stancija St. Antonio čije je ekološko ulje od sorte istarska bjelica bilo najbolje ocijenjeno između 67 ocjenjivanih ulja ne samo iz južne Istre nego i iz njenih sjevernijih dijelova. Uz šampionski naslov u ukupnom plasmanu, istarska bjelica Stancije St. Antonio pobjednik je i u kategoriji intenzivno voćnih monosortnih ulja. U kategoriji miješanih ulja pobjednici su sljedeći: Valdi Matković iz Grimalde za blago voćna ulja; Sergio Delton iz Vodnjana za srednje voćna ulja; te Agroprodukt iz Vodnjana za intenzivno voćna ulja. U kategoriji monosortnih ulja OPG Villa Sianna ima najbolje blago voćno ulje od sorte istarska bjelica; a uljara Baioco iz Vodnjana ima najbolje ulje srednje voćnosti i to biancheru odnosno istarsku bjelicu iz ekološke proizvodnje.
U programu vodnjanskog Dana ulja i vina bile su naravno i vođene degustacije maslinovog ulja, među kojima su posebno zanimljive bile one namijenjene djeci, kojima je ponuđeno kušanje različitih ulja uz slastice, i uz pizze.
Davor ŠIŠOVIĆ
