KULTURA STOLA U ISTRI: ENOGASTRONOMIJA, TRADICIJA I INOVACIJA

Žminjska fešta od pince i vazmenega ručienja

Ovogodišnja tradicionalna žminjska preduskrsna fešta „Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće” ostat će ponajviše zapamćena po postavljanju svjetskog rekorda u najvećoj istarskoj pinci koju je ispekla Zdenka Jakus.

Najveća pinca ikada bila je, pokazala je vaga, teška 43 kilograma, a Zdenka Jakus je njome već treći put postavila rekord: seriju je započela 2018. godine pincom od 22,4 kilograma, nastavila 2019. pincom od 30 kilograma, a ova „treća – sreća” doista je impozantna, no usprkos veličini posjetitelji žminjske fešte razgrabili su ju i pojeli u svega nekoliko minuta.

Rekordna pinca pekla se punih devet sati na ognjišću agroturizma obitelji Miličić u Paladnjakima, pod čripnjom promjera 77 centimetara koju je posebno za ovu prigodu izradilo kovač Radovan Klarić iz Lanišća. Iskusni Miho Miličić pomagao je Zdenki Jakus u pripremi ognjišća i tehnički prilično zahtjevnom pečenju ove goleme pince, za čiju je pripremu sačuvan i vrlo precizan recept.

Za pincu od 43 kilograma, neka znaju oni koji u budućnosti planiraju obnoviti ovaj rekord odnosno napraviti još veću, bilo je potrebno zamijesiti zajedno 22,5 kilograma brašna, 1,5 kilograma kvasca, 90 jaja (od čega 45 cijelih i 45 žumanjaka), 9 litara mlijeka, 4,5 litre kiselog vrhnja, 4,5 kilograma šećera, 750 grama soli, 1,8 kilograma rastopljenog maslaca, naribana korica od 23 limuna i 23 naranče, litra i pol ruma i naposljetku 2,25 kilograma grožđica.

Dodajmo da je ta rekordna pinca od 43 kilograma imala promjer od 70 centimetara, a visoka je bila 23 centimetra.

Osim te ogromne rekordne pince, na žminjskoj je fešti bilo i mnogo onih manjih, od čega je tridesetak bilo ocjenjivano u tradicionalnom izboru za najštabeleju pincu, uz još desetak različitih uskrsnih kolača i desetak kolekcija obojanih i oslikanih jaja. Pince, kolače i jaja ocjenjivala je komisija kojoj je predsjedavala Linda Juraković Žiganto, a članovi su joj bili još Sandra Živolić i Davor Šišović.

Kod pinci prijavljenih za natjecanje osjetio se, primijetili su članovi ocjenjivačke komisije, trend laganih tijesta s manjim udjelom šećera, aroma, pa čak i soli, a više nisu, kao prijašnjih godina, popularne pince od drukčijih vrsta brašna i s drugim sladilima umjesto šećera. Dakle, danas su u modi pince tradicionalnog sastava, ali u „light” varijanti.

Patricija Vidulin Ferlin ispekla je najštabeleju pincu

Pobjednica ovogodišnjeg natjecanja odnosno domaćica koja je ispekla najštabeleju pincu bila je Patricija Vidulin Ferlin, koja je, primajući nagradu, rekla da je malo prilagodila tradicionalni recept, stavivši u tijesto žur (sirutku) umjesto mlijeka i dodavši malo svinjske masti da pinca bude mekša.

Drugo mjesto je sa svojom pincom osvojila lanjska pobjednica Rozana Maretić, a treće mjesto pripalo je Liviji Milutinović. Pobjednica u kategoriji uskrsnih kolača je Darinka Tomišić, a za oslikana jaja prva je nagrada pripala Nadi Galant.

Sajmeni dio žminjske fešte bio je vrlo bogat i na njemu se moglo kupiti svašta, od tek ubranih šparuga i mladoga luka, preko plećki odnosno špaleta i drugih suhomesnatih proizvoda, do kolača, rakija, sira, te naravno pinci i drugih uskrsnih delicija. Nažalost, kiša koja je počela sipiti nekih sat-dva nakon početka fešte rastjerala je dio izlagača, no oni hrabri su ostali i nakon što se opet razvedrilo program je nastavljen po planu.

Chef Deniz Zembo iz pulskog restorana Amfiteatar ponudio je posjetiteljima žminjske fešte svoju autorsku nadgradnju tradicionalne uskrsne marende: fritaju s medvjeđim lukom uz špaletu kuhanu u vakuumu 12 sati na 65 stupnjeva, naravno uz mladi luk, a zanimljivo je da je polovica jaja za fritaju pripremljena također u vakuumu, a polovica u tavi.

Uz druženje, kušanje, guštanje, glazbu, natjecanje u pičenju jaja, zabavu i animaciju za djecu, pohvale kušanim pincama i razmjenu recepata protekla je još jedna žminjska fešta „Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće”, koja izvrsno afirmira i revitalizira običaje vezane uz tradicionalnu istarsku uskrsnu kuhinju.

Davor ŠIŠOVIĆ