Kad mrazevi malo popuste, a sunce zagrije zemlju toliko da se može “zbadiljat” i pripremiti za prve sadnje, vrtovi oživljavaju i u vrlo kratko vrijeme zemlja se zazeleni izdancima koji će obogatiti proljetnu kuhinju. Nekako po tradiciji, o vrtovima su se kod nas brinule domaćice, dok su muževi odnosno gospodari bili odgovorniji za njivu, za veliku kampanju. Vjerojatno je inventivnost naših domaćica stvorila ovaj jednostavan i praktičan predmet, zapravo domišljato iskorišten prirodni oblik zakrivljenog štapa ili dijela grane, kojeg je dovoljno bilo odrezati na potrebnu dužinu, oguliti mu koru, poravnati izbočine i lagano ga zašiljiti.
Radi se o klinu kojim se u zemlji izdubljuju rupe za polaganje sadnica povrća, uglavnom zelenjave, kapuza, broskve, verzote, pomidora ili drugog povrća, a na njivama su se takvim klinom bušile rupe za sijanje kukuruza. Klin se utisne u pripremljenu zemlju, u izdubljenu rupu ugura se korijen sadnice ili ubaci sjemenka, zemlja se zatim malo natisne oko stabljike, sadnica se eventualno malo zalije, i posao je gotov.
Oblik ovog klina ovisio je o veličini grane ili štapa kojeg se pronašlo za njegovo oblikovanje, no u prosjeku je tridesetak centimetara dugačkog ravnog dijela, koji je na dnu odnosno kraju lagano zašiljen, i kratkog savijenog dijela koji služi kao ručka.
Klin za sadnju ima tako sasvim ravnopravno mjesto među ostalim alatom za ručnu obradu zemlje, a budući da su se najčešće koristili klinovi priručne izrade, odnosno nisu se kupovali u agrarijama i sličnim butigama (iako u novije vrijeme ima takvih klinova u prodaji, metalnih ili plastičnih) pa se za tu napravicu nije uvriježio neki trgovački naziv, u raznim istarskim selima on se vrlo različito naziva, pravo je to jezično bogatstvo raznolikosti. Evo popisa:
BRKLJAČ (Sutivanac), BRLJAČ (Draguzeti, Prhati, Jurićev Kal, Barban), KJIN (Mošćenice), KLEN (Zabrežec kod Doline, Italija), KLIN (Raša, Tupljak, Floričići, Damijanići, Žminj, Cere, Modrušani, Savičenta, Selina, Kaštelir, Rovinjsko Selo, Gračišće, Beletićev Breg, Grimalda, Kompanj), KLINAC (Brgod), KOMBRLJAČ (Okreti, Barban), KOMPRLJAČ (Puntera, Hrboki, Goleševo kod Barbana), KOPRLJAČ (Sošići, Brest pod Žbevnicom), LJOCAK (Mali Golji), LJOŠKA (Labin), PATRKALJ (Rudani), PRALICA (Floričići, Gologrčki Dol), PRALJAK (Valtura, Muntić, Medulin, Jadreški, Marčana), PRELAC (Batlug, Brozani, Orič, Pićan), PRELJAC (Batlug), PRKLJAČ (Rudani), PRLIG (Brgudac), PRLJAČ (Cere), PRLJIŽ (Mune), PRTLJAČ (Cere), SADIČ (Vranja, Lanišće), SADIĆ (Loborika, Prapoće), SADILO (Divšići), SADILJAK (Fažana), SADLIĆ (Sovišćina), ŠKOMBRLJAČ (Hreljići, Grandići kod Barbana), ŠKOMPRLJAČ (Savičenta, Bijažići, Štokovci, Orlići, Čabrunići, Cukrići, Puntera, Vodnjan, Šikići, Orihi kod Barbana, Šajini kod Barbana), ŠPAN (Kašćerga, Hum, Nugla, Ročko Polje, Čiritež, Sv. Martin kod Buzeta, Sv. Ivan kod Buzeta), ŠPANIĆ (Poljanice), ŠP’NJ (Boljun), ŠPANJ (Rakotule, Lindar, Pazin, Boljun, Crklada, Višnjan, Markovac, Kaštelir, Antonci kod Poreča, Musalež, Novigrad), ŠPANJO (Brtonigla), ŠPIČOT (Oprtalj), ŠPRLJAČ (Gologorica), ŠPRNJAC (Cerovlje), ŠTOCALO (Salež, Poreč), ZABADIĆ (Kastav).
Na području Istre koriste se još i nazivi ŠKOPRLJAČ, ŠKOMPERLJAČ, PRLJOC, ŠKOMPRIJAL, PREGILJ i ŠPANJA, ali za njih ne znamo u kojim se točno mjestima koriste. (Ako vi znate, javite nam, kao i za nazive kojih nema na ovom popisu). Javili su nam se i kazivači izvan Istre, a od njih smo sakupili nazive ŽBRKALJ (Rab), ŠPRALJAK (Kaštela), i SADAČ (Hercegovina).
Imamo dakle 38 lokaliziranih naziva, još šest istarskih naziva za koje ne znamo točne lokalitete gdje se ti nazivi koriste, i još tri naziva izvan Istre, dakle u svemu 47 različitih naziva, pa po tome ovaj drveni klin za sadnju povrća postaje rekorder našeg Besidarnika!
Kako je vrijeme sadnje upravo sada, ovakav klin naći se se vjerojatno i u vašim rukama, pa stoga dobra vam sadnja, samo pazite na lune!
Naslovnu sliku odnosno ŠPANJ kojeg je sam izradio snimio je Radenko Sloković.
Davor ŠIŠOVIĆ
