Istarski pršut pršutane Buršić iz Vodnjana osvojio je drugo mjesto i zlatnu medalju na osmim Danima hrvatskog pršuta u Splitu. Zlatnom medaljom okitio se i pršut pršutane Jelenić iz Svetog Petra u Šumi, dok su pršutane Dujmović iz Kringe te Pisinium iz Pazina nagrađene srebrnim medaljama.
Šampion osmih Dana hrvatskog pršuta je krčki pršut mesnice Žužić iz Krka, dok je treće mjesto pripalo dalmatinskom pršutu pršutane Smjeli iz Dugopolja. U sklopu ove manifestacije ocjenjivalo se 14 pršuta za zaštićenim oznakama izvornosti (istarski) ili geografskog podrijetla (dalmatinski, drniški i krčki) te tri gostujuća pršuta iz Crne Gore. Dane hrvatskog pršuta već osam godina, svake godine u drugom gradu, organizira Klaster hrvatskog pršuta, s ciljem afirmacije i popularizacije hrvatskih pršuta sa zaštićenim oznakama, a osim ocjenjivačkog i sajmenog dijela, ova manifestacija sadrži i stručne programe. Prvoga dana u na svečanosti u splitskom hotelu Park podijeljena priznanja nagrađenim pršutarima, dok su drugog dana na splitskim Prokurativama nagrađeni proizvođači rezali svoje pršute za publiku odnosno znatiželjne kušače.
Hrvatski su pršutari održali kontinuitet proizvodnje kroz dvije pandemijske godine i proizvodnja pršuta u Hrvatskoj raste, no još uvijek domaća proizvodnja od 500.000 komada pršuta pokriva tek polovicu tržišnih potreba, jer pojede se odnosno proda milijun pršuta godišnje. Polovica te količine se, naravno, uvozi. U predstojećoj sezoni očekuje se porast prodajnih cijena pršuta, zbog rasta cijena svinjskog mesa i ostalih troškova, što bi moglo smanjiti potražnju, upozoreno je na skupu u Splitu. Na području Splitsko-dalmatinske županije proizvede se oko 300.000 komada pršuta, što čini 60 posto proizvodnje pršuta u cijeloj Hrvatskoj, a turisti sve više prepoznaju dalmatinski pršut kao vrhunsku hrvatsku deliciju, rečeno je također, uz zaključak da bi bolji plasman hrvatskih pršuta u hrvatski turizam pomogao opstanku i povećanju njihove proizvodnje. S druge strane raste i izvoz hrvatskih pršuta, i to uglavnom na tržište Europske unije, u posljednje vrijeme po godišnjoj stopi od 25 posto, što je također razlog za optimizam i planiranje povećanja proizvodnje ove vrhunske gastronomske delicije.
Davor ŠIŠOVIĆ
