Zanimljivo je da u istarskim dijalektima i lokalnim govorima ne postoji riječ vinograd, barem ne u tom obliku. Zato postoji nekoliko drugih izraza kojima se označava zemljišna parcela zasađena vinovom lozom, od kojih većina u korijenu ima dio naziva za biljku vinovu lozu. Evo dakle dosad sakupljenih istarskih dijalektalnih naziva za vinograd:
BRAJDA (Orbanići, Smoljanci, Medulin), BRAJDE (Rovinj, Rovinjsko Selo, Grožnjan, Višnjan, Livaki, Jureši, Ruhci, Sveti Petar u Šumi, Cere, Žminj, Pamići žminjski, Sutivanac, Batlug, Tupljak, Barban, Jovići, Rakalj, Savičenta, Šišan), BRAJDI (Žminj), BROJDE (Boškarija, Šumber), LOZE (Baderna, Vižinada, Karojba, Škropeti, Beram, Tinjan, Muntrilj, Kašćerga), PIANTADA (Šišan), TRSI (Pićan), TRSJE (Pagubice), TRSLJE (Zarečje, Pazinski Novaki, Gologorica), TRŠLJE (Cerovlje), TRTE (Buzeština, Ročko Polje, Hum, Sveti Martin kod Buzeta, Račiški Brih, Oslići, Krpani), VINJA (Čiritež, Motovun, Gradinje kod Livada, Kaštelir, Pićan), VINJE (Gračišće, Gračaški Katun).
Upada u oči da je najrasprostranjeniji naziv BRAJDE, njega nalazimo i u područjima koja se međusobno razlikuju po osnovnom tipu čakavskog dijalekta. Također upada u oči da postoje parnjaci naziva u jednini i množini (BRAJDA-BRAJDE, VINJA-VINJE), da je naziv LOZE koncentriran u užem području između Pazina i Motovuna, te da su nazivi s korijenom u pojmu TRS rasprostranjeni po istočnom dijelu središnje Istre i na Buzeštini.
Pojmovima vezanima uz vinograd odnosno nasad vinove loze još ćemo se baviti, a za početak dovoljno su zanimljivi i ovi polazni, osnovni nazivi kojima smo locirali gdje smo: tamo gdje raste vinova loza, tamo gdje nastaje vino.
Mnogima će na spomen brajdi pasti na pamet stihovi popularne istarske šaljive narodne pjesme: „Kad bi naše brajde delale se same / u hladu bimo bili, z brente vino pili”. Provodili su Istrijani, i nekad a i danas, dosta vremena u vinogradu, jer kao što mi je jednom rekao jedan nonić, „Najtežlja intrada je loza i dite”. Brajde se, naravno, nikad nisu delale same, a što se sve u njima, na njima i oko njih trebalo raditi da bi nam na kraju dale tako dobro vino kojim se danas ponosimo, obradit ćemo u nekoliko narednih besidarnika.
Davor ŠIŠOVIĆ
