Recite: „Dragočevac”! Jeste li? Na koji slog ste smjestili naglasak? Sigurno na drugi, na „go”? E, to je krivo, naglasak ide na treći slog, na „če”, dakle: DragoČEvac. Donedavno je to bio samo pusti zaselak nedaleko sela Marušići na gornjoj Bujštini. Danas je tu nešto sasvim drukčije: vrlo lijepo uređeno imanje na kojem se proizvodi unikatni istarski ocat, a ujedno je to i ekskluzivna lokacija za održavanje vjenčanja i drugovrsnih svečanosti.
Imanje u Dragočevcu stvorio je Ivan Catalano, poduzetnik iz Novigrada, inače rodom Sicilijanac, a svečanim otvorenjem uz mnoštvo uzvanika i koncert Tamare Obrovac imanje na Dragočevcu, nazvano Tenuta Tre Terre, pušteno je u život.
Sada tu možete doći organizirati svoju feštu, možete doći kupiti izvorni istarski ocat, proizvode od lavande, tartufa, maslina i svakojake druge delicije, možete doći i na degustaciju svega toga uz čašu vina, ili naprosto uživati u novostvorenom krajoliku koji je atraktivan već sada, a bit će još atraktivniji uskoro kada se sve zazeleni a nasadi još malo porastu.
Catalanova priča o Dragočevcu počela je prije nekoliko godina, još prije korone, kada su mu se spojile dvije vizije koje je njegovao već duže vrijeme: jedna se odnosila na planiranu proizvodnju autentičnog istarskog octa, kojeg bi, razmišljao je, trebalo ponuditi na ugostiteljskim stolovima zajedno s vrhunskim istarskim maslinovim uljem, a druga je bila njegova potraga za nekom mirnom oazom gdje bi se hobistički mogao posvetiti poljoprivredi.
Kada je ‘otkrio’ Dragočevac, dvije vizije su se spojile, a u njihovom oblikovanju pomogao mu je dizajnerski studio Sonda iz Vižinade. Budući da imanje Dragočevac u kompleksu od četiri hektara zemljišta ima tlo u tri boje, tamo se naime nalaze i crvena i bijela i smeđa zemlja, tri zemlje postale su ideja vodilja cijelog koncepta, i kumovale nazivu imanja: Tenuta Tre Terre.
Tri slova T u nazivu imanja još su zahvalnije poslužila u oblikovanju vizualnog identiteta imanja i etiketa njegovih proizvoda, a ocat kao budući glavni odnosno ekskluzivni proizvod ovog imanja dobio je i vlastitu priču. Ocat s Dragočevca će se naime plasirati kroz brend Nota, što će biti zajednički naziv za cijelu seriju proizvoda.
Ovisno radi li se o klasičnom odležanom vinskom octu ili odležanom octu od vinskog mošta (što je isto što i balzamični ocat, ali kako je „aceto balsamico” zaštićeni naziv, mora se smisliti neki drugi), ali i ovisno o sirovini za određeni ocat (grožđe određene sorte ili određena vrsta voća), svaki će se tip octa uz nadnaslov „Nota” imenovati i nazivima za oznake glazbenog tempa i dinamike, kao što su primjerice Forte, Allegro, Andante i slično.
E sad tek postaje zanimljivo: za svaki od tih tipova octa Tamara Obrovac skladala je kratku kompoziciju koja odgovara baš toj oznaci tempa ili dinamike iz naziva toga octa. Notni zapis te kompozicije otisnut je na etiketi toga octa, tako da bilo koji glazbeni znalac tu melodiju može odsvirati, ali se uz to na svakoj etiketi nalazi i QR kod nakon čijeg će skeniranja vaš mobitel odsvirati tu kompoziciju.
Ali, nije to nastalo samo tako, iz glave. Tamara Obrovac dobila je zadatak da za inspiraciju za melodiju svakog pojedinog octa izvuče iz njegova okusa, trebala je najprije kušati, a onda, na osnovu kušanjem dobivenih impresija, skladati. Poslom koji je obavila Ivan Catalano bio je više nego oduševljen, što je uzvanicima svečanog otvorenja u Dragočevcu vrlo nadahnuto i prenio.
Od četiri hektara imanja na Dragočevcu dosad je na jednom i pol hektaru zasađen potpuno novi vinograd, i to sortama borgonja, momjanski muškat, malvazija, refošk i sauvignon blanc, a planira se još zasaditi plavina i teran. Grožđe iz ovog vinograda služit će isključivo kao sirovina za proizvodnju octa, a k tome će se od drugih istarskih vinara otkupljivati njihovo vino zahvaćeno octikavošću. Dakle vinari, ako vam je vino ciknulo, ne morate ga bacati, sada ga imate gdje plasirati!
Posađeno je i 1.200 sadnica lavande od kojih se u suradnji s kooperantima proizvodi lavandino ulje i niz drugih kozmetičkih i higijenskih preparata. U planu je i sadnja smokava, također radi proizvodnje octa, kako na imanju još ima neiskorištenih površina, bioraznolikosti Dragočevca zasigurno će se u skoroj budućnosti pridonijeti još kojom zanimljivom kulturom.
U suradnji s kooperantima, proizvoda sa znakom trostrukog T ima pravo malo mnoštvo, od raznih tartufata i namaza, preko šalše pa do tjestenine s tartufima, tako da se zahtjevniji i gurmanskim doživljajima skloni kupci ovdje mogu opskrbiti za cijeli obrok. Jedan od zanimljivijih i proizvoda je crni tartuf u prahu, vrlo originalni začin kojim se može aromatizirati svašta, od tjestenine i rižota pa do sendviča.
Ocat je svakako najambiciozniji proizvod Tenute Tre Terre, i to zato jer podrazumijeva strpljivost, dugo čekanje da odležavanje u drvenim bačvicama napravi svoje. Običan vinski ocat ovdje u rabljenim barrique bačvama odležava najmanje tri godine, dok bi „ostarjeli ocat od mošta” (što je jedna od Catalanovih varijanti naziva za balzamični ocat) u sustavu „baterija” od više bačvica različitih veličina i od različitih vrsta drva u idealnim okolnostima trebao biti dovršen i spreman za tržište tek nakon 12 godina odležavanja i pretakanja iz veće bačve u manju.
Svaku bateriju za proizvodnju tog balzamičnog (dok se ne smisli adekvatni alternativni naziv, morat ćemo ga tako nazivati) octa čini pet bačvica: najveća od 40 litara je od murve, sljedeća od 30 litara je od akacije, slijedi 20-litarska bačvica od trešnjinog drva, pa 15-litarska od hrasta, i najmanja je bačvica od 10 litara od jasenovog drva.
Sve bačvice imaju četvrtasti otvor preko kojeg se polaže platneni pokrov, i tako otvorene ostaju tijekom cijelog ciklusa proizvodnje. Na početku proizvodnog ciklusa sve se bačvice najprije napune do vrha mješavinom baze i mošta u omjeru pola-pola.
Kako s vremenom količina tekućine u bačvicama hlapi odnosno kalira, periodično se obavlja pretakanje odnosno dolijevanje: najmanja se bačvica dopunjuje iz 15-litarske, ona se zatim dopunjuje iz 20-litarske, ona pak iz 30-litarske, a ona iz najveće 40-litarske, a najveća se bačvica dopunjuje – novim moštom, onim svježim odnosno sačuvanim iz posljednje berbe.
Sadržaj bačvica opet kalira pa se dopunjavanje i pretakanje na isti način periodično ponavlja jednom godišnje, sve dok se ne dobije odležani ocat željene starosti i kvalitete odnosno gustoće: tada se iz najmanje bačvice gotov ocat može napuniti u bočice za tržište.
Na tavanu površine 130 četvornih metara, gdje je smještena proizvodnja octa, osim baterija za proizvodnju balzamičnog octa stoje i barrique bačve za proizvodnju vinskog octa. Svake tri godine iz njih će se istočiti polovica zapremine i napuniti u bočice za tržište, a na bazu preostalu u bačvi dolit će se novo octikavo vino za novi ciklus odležavanja, jer trena znati: ukiseljeno vino još nije ocat, ono postaje ocat tek nakon duljeg odležavanja na bazi.
K tome, ocat koji leži u tim bačvama još uvijek sadrži značajan postotak alkohola, pa se pri punjenju u boce za tržište taj ocat najprije mora razrijediti destiliranom vodom. Sve se to zbiva u spomenutom prozračnom tavanskom prostoru, jer naime, za razliku od vinskog podruma koji mora imati stabilne klimatske uvjete, prostor u kojemu se proizvodi ocat mora biti izložen vremenskim mijenama, bačvice s budućim octom moraju osjetiti i sunce i vjetar i vrućinu i hladnoću jer te mijene potiču njegove fermentacijske procese.
Odlično su se potrudili Ivan Catalano i njegova ekipa ugostiti uzvanike na svečanom otvorenju Tenute Tre Terre, vidjeli smo mnogo toga, kušali još i više, koncert Tamare Obrovac bio je izvrstan, a sveukupna vizija prostora oko nas vrlo fascinantna. U prvom planu između ceste i kuće su nasadi lavande i vinograd; drugim planom dominira veliki šator za evente, a kad se tak šator ukloni, pod njim se otkriva veliki betonski plato koji dimenzijama i tehničkim uvjetima odgovara heliodromu.
Gledajući s ceste, desno od vinograda niknula je prva kućica za smještaj (u planu je da Tenuta Tre Terre raspolaže s četrdesetak kreveta), a lijevo od šatora su kušaonica i dućan, mnoštvo većih ili manjih separea na otvorenom koji mogu ugostiti i više manjih grupa i jednu jako veliku, a u pozadini sliku upotpunjuje vrlo lijepo obnovljena stambena kuća na čijem je tavanu smještena proizvodnja octa.
Tenuta Tre Terre bi mogla biti vrlo lijepi razlog za zastajanje u vožnji između Oprtlja i Buja, za predah i otkrivanje nečeg novog, a nakon boljeg upoznavanja to će zasigurno biti i lijepa točka sastajanja, opuštanja i uživanja.
Davor ŠIŠOVIĆ
