Već osmu godinu traje Žminjska štuorija, simpatični, superzanimljivi, poučan, zabavan, a svake godine i sve ukusniji besplatni vođeni obilazak Žminja. Treba naglasiti da je ovu danas u cijeloj Istri popularnu formu vođenih obilazaka prva na našem poluotoku započela baš žminjska Turistička zajednica, te da svojim interpretacijskim i pripovjedačkim talentom Štuoriji posebnu kvalitetu daje vodičkinja Karla Čerljenko Bulić.
Već osam godina dakle, kroz srpanj i kolovoz, svake srijede Žminjska štuorija kreće u 10 sati s uvijek iste startne pozicije: ispred Turističkog ureda, odnosno pokraj žminjske Kule, nedaleko Čakavske kuće, na par metara od placa Zad kaštela. Eto koliko se žminjskih znamenitosti može nabrojati samo u krugu od nekoliko koraka uokolo startne točke Žminjske štuorije! O tome koje sve znamenitosti i zanimljivosti kroz narednih sat vremena mogu vidjeti sudionici Žminjske štuorije i što će im sve putem pokazati i ispričati Karla Čerljenko Bulić već smo pisali na drugom mjestu, pa ćemo se ovoga puta detaljnije pozabaviti time kako Žminjska štuorija završava, odnosno što njezine sudionike čeka na samome kraju šetnje, na placu Zad kaštela.
Nakon svake šetnje, pogotovo neke ovako zanimljive kakvu pruža Žminjska štuorija, dobrodošla je fina okrjepa, pa je finale ove žminjske šetnje zamišljeno kao predstavljanje zanimljivih žminjskih proizvođača uz kušanje njihovih proizvoda. Svidi li nam se to što nude, možemo to od njih i kupiti na licu mjesta, ili ih neki drugi put posjetiti na njihovu OPG-u i pritom saznati malo više. Na tom malom sajmu domaćih proizvoda kojim završava Žminjska štuorija ne predstavlja se samo hrana i piće, već i neke druge zanimljivosti, no krenimo redom.
Kava je u našim krajevima nekako simbol za okrjepu, za pauzu u društvu, za predah između dva posla ili dva pravca kretanja, pa se zato sudionicima Žminjske štuorije među prvima predstavlja – žminjsko kafe! Kava može doći bilo od kuda, no upravo je u Žminju pržionica kave Monte od koje se u žminjskim kafićima priprema žminjsko kafe – kod njih je to običan espresso s nekoliko kapi terana. Gospođa Gracijela Damijanić će međutim predstaviti jednu „starinskiju” varijantu žminjskega kafela (ne tražite logiku u dijalektalnim deklinacijama!) od kave kuhane na turski način, začinjene domaćim teranom iz boce – omjer ovisi o ukusu kušača! Pritom će šjora Gracijela ispričati kako se nekoć u žminjskim domovima kava pripremala od ječma (kojega ovdje zovu škandiel). Čisto zrnje ječma najprije se ispeklo u broštulinu (istoj napravi u kojoj se inače, na plamenu ognjišća, peklo i zeleno zrnje kave), zatim se samljelo u maliniću (ili mažininu), i od tog se mljevenog ječma zatim kuhala kava koju su ovdje zvali divka (iako u njoj nije bilo cikorije, kao u industrijskim verzijama divke). I ta se starinska divka u Žminju obogaćivala kapljom terana, priča gospođa Gracijela Damijanić.
Gdje se krijepi kavom, ni rakijica nije daleko, pa se sa svojim rakijama i likerima ovdje predstavlja i mala destilerija Frane obitelji Pamić iz sela Pamići. Nazvani tipičnim žminjskim rodbinskim izrazima kao što su Šamtul, Šantula, Fjoco, Minja i slično, iz destilerije Frane dolaze tipične istarske rakije poput primjerice biske, medice ili rude, uz pokoju kreativnu inovaciju kao što je ovog ljeta posebno popularan liker od malvazije.
Kad se nešto pije, treba i nešto tvrđe staviti pod zub, pa zato OPG Milana Udovičića nudi svoje suhomesnate proizvode iz zajedničkog nazivnika Žminjski gušti. Domaće istarske kobasice, u ovo doba godine naravno suhe, panceta, suhi ombolo, kosnica (malo deblja i stoga dulje sušena kobasica), vratina i slični suhomesnati proizvodi, pripremljeni i osušeni prema drevnim istarskim recepturama, dobar su energetski paket za doručak, ili pak idealna marenda nakon, recimo, povratka s mora.
Svježe voće i povrće važan je dio prehrane u ovom dijelu godine, pa će Zad kaštela voje proizvode ponuditi i OPG Povratak prirodi obitelji Gregorović iz sela Žgombini kod Cera. Sezona je lubenica pa je mladi Karlo Gregorović upravo ovo voće ponudio na kušanje sudionicima Žminjske štuorije, a kupiti se moglo još i finih svježih pomidori, cuketi, kukumeri, meloni i štošta drugo. Osim svježeg voća i povrća na ovom OPG-u kojeg inače vodi Karlov tata Damir, proizvode još i šalšu, razne marmelade, sok od rajčice i sok od bazge, samo treba potrefiti u pravo vrijeme, dok se te fine stvari ne rasprodaju.
Kako su dobar dio sudionika Žminjske štuorije turisti koji odsjedaju u smještajnim objektima Žminjštine i središnje Istre, kroz ovaj program nastoji ih se ponešto i naučiti, kako bi dio baštine ovog kraja zauvijek ponijeli sa sobom kroz naučene vještine. Tako će ih Zdenka Jakus vrlo kratkim ali i vrlo efektnim tečajem na licu mjesta naučiti kako se mijese makaruni i fuži, dva najjednostavnija ali i najpopularnija oblika tradicijske tjestenine u ovom dijelu Istre.
Kozmetičke, higijenske i slične preparate od maslina i maslinovog ulja predstavila je Lučana Oklen Perković a proizvodi ih na svome OPG-u u Smoljancima. Ne viđaju se baš često ulja za sunčanje na bazi maslinovog ulja, dezodoransi, balzami za usne, kreme od maslinovih koštica, čaj od lišća masline, i sve to zaokruženo suvenirima od maslinovog drva. I naposljetku, na štandu žminjske cvjećarnice Heidi, Ana Dujmović i Emili Biletić predstavljaju žminjske rećine, moderni nakit izrađen u pulskoj zlatarni David, po uzoru na stvarne arheološke nalaze s područja Žminjštine. Inače se ove replike antiknih naušnica mogu kupiti u cvjećarnici Heidi, a ekskluzivno su i vrlo efektno zaokružile i Žminjsku štuoriju.
Uz još neke animacijske i zabavne detalje, primjerice, Karla Čerljenko Bulić će se pobrinuti da kroz duhovitu nagradnu igru svaki sudionik Žminjske štuorije zapamti barem jedan malo kompliciraniji žminjski dijalektalni izraz, druženje gostiju i domaćina polako se privodi kraju, bliži se vrijeme ručka, glave su napunjene novim informacijama i idejama, i nadahnuća za nastavak dana ne nedostaje. Ako još niste, baš biste i vi mogli iskušati kako je to proživjeti Žminjsku štuoriju, koja vas još svega nekoliko tjedana čeka svake srijede u 10 sati.
Davor ŠIŠOVIĆ
