U današnjim istarskim vinogradima ne raste isto što je u njima raslo prije pedesetak ili sedamdesetak godina, da ne govorimo i o još daljim vremenima. Već nekoliko desetljeća u istarskom se vinogradarstvu, iz razumljivih razloga, teži čistoći sortimenta, a malvazija je potisnula veliku većinu starih sorti i prekrila oko 60 posto svih vinogradarskih nasada u Istri. Starih se sorti grožđa u našim vinogradima danas može naći vrlo rijetko. Rijetko, ali ipak može. Ako pak nema baš te negdašnje loze, svakako je još živo pamćenje i sjećanje, ne samo na nazive tih starih, danas iščezlih sorti, nego i o tome kako se i kakvo se od njih vino radilo. Kako se u nazivlju starih sorti grožđa krije i zanimljivo jezično bogatstvo, po našim sam selima zapisivao što su ljudi nekad imali u svojim vinogradima, pa sam prije dvadesetak godina zbirku od osamdeset i četiri (84) naziva za sorte loza iz sjećanja tada najstarije živuće generacije pretočio u pjesmu „Ča se sve va brajdah najde” (ali o tome nešto kasnije). U međuvremenu sam nastavio sakupljati nazive starih sorti grožđa u Istri, a zahvaljujući članovima facebook grupe Istrijanski zajik, koji su se zdušno odazvali mom pozivu da prilože i nazive starih sorti loza iz njihovoga kraja, popis je znatno obogaćen, i sada raspolažemo sa čak 140 naziva za sorte grožđa u Istri, a nove priloge primamo i dalje. Za neke sorte ljudi su mi dali i pobliži opis, od nekih je pak ostao samo naziv. Evo ih, abecednim redom.
AMBURVA (Kujići); ANZULANA – bijelo i crno (Krbune, Bašići); BADERJAN – “sura” sorta (Bašići); BAKO – crno grožđe za boju (Višnjan, Vižinada); BAKOVAC – sitno crno grožđe, za boju (Labinšćina); BELINA – isto što i brajdenica (Foli); BELINA – različita od brajdenice (Batlug, Semić, Gračaški Katun); BELI TERAN (Krbune, Pagubice, Oslići); BERGONJA – isto što i borgonja (Kaštelir); BILINA (Mrgani, Smoljanci); BONTEMPO – crno (Bazgalji, Pirelići); BRAJDENICA – bijelo (Pagubice, Krbune, Bazgalji, Lukačići, Lazarići, Gržini, Semić, Vranja, Batlug, Tupljak); BRAJDICA (Račiški Brih, Oslići); BRGONJA – isto što i borgonja (Kaldir, Mrgani, Račiški Brih, Bašići, Rapavel, Ježenj, Sv. Ivan kod Buzeta); BRVONJA – isto što i borgonja (Milotski Brig); BURGONJA – isto što i borgonja (Muntić); CIBABIBA (Sveti Martin); CIBIB – grožđe uskih duguljastih bobica (Muntić, Puntera); CIKA (Sveti Petar u Šumi); CIMAROŠA – crvenkasto grožđe malih zbijenih bobica (Karojba); CIZIBA – stolno grožđe (Zagorje Brsečko); CRNI VRANAC – veliki i bogati grozdovi, daje mekano vino (Kringa); ČIČUJA (Bašići); ČINČOT (Semić); DORANIJA – slatko bijelo grožđe osjetljivo na kišu (Karojba, Meloni kod Kaldira); DRAGANELA – isto što i brajdenica; DURANIJA – isto što i brajdenica (Kaldir, Podmerišće, Sv. Bartol, Pirelići, Račiški Brih, Sovišćina); ĐOVANIN – bijelo, isto što i PAGADEBIT (Kaldir), FRAGOLA (Sv. Ivan kod Buzeta); FRAGULA (Kaldir, Bazgalji, Brest pod Učkom, Račiški Brih, Smoljanci, Batlug, Gračaški Katun); GNJIJET – rose sorta (Oslići); GROJZE SVETE ANE – vrlo rana bijela sorta, dozrijeva početkom kolovoza (Rakotule); GUŠTINA – rana bijela sorta zbijenih duguljastih bobica (Tupljak); HRŠĆAVAC – rose (Gržići kod Gračišća, Škopljak, Gračaški Katun); HRBATICA (Oslići); HRVATICA (Kaldir, Mrgani, Bašići, Marići, Kaštelir); INDIJANA (Sveti Martin); INZULANA – bijelo (Gračaški Katun); IZULANA (Oslići); JALOVINA – crno, velikih grozdova, slatko (Hreljići, Prhati kod Barbana, Puntera); JELOVINA – crno (Čabrunići); KARBONERA – crno (Marići); KARBUNET – crno (Mrgani); KOKULA – crno (Rakotule, Kaldir); KOLOROŽA (Oslići); KOSOZOBAC – rana rose sorta (Zagorje Brsečko); LAS – bijelo, jagode s točkicom (Lazarići); LAŠČEVINA – bijelo, krupnih bobica (Oprtalj); LIKANT – crno, sitno s mnogo košćica (Merleti, Kaldir, Rakotule, Bazgalji, Batlug, Dobrili); LIKANAT (Karojba); MAČKATEV – vrsta muškata (Nugla, Roč, Sv. Martin kod Buzeta, Sv. Ivan kod Buzeta); MAČLJA JAJA – bijelo, kasna sorta, velike bobice (Puntera); MALI TERAN – crno, sitnih jagodica (Bazgalji).
Danas najrasprostranjeniju sortu, malvaziju, u inačicama lokalnih govora nazivaju MALMAZIJA (Divšići, Orbanići, Kujići), MALVASIJA (Sutivanac), MALVAŠIJA (Krbune, Lazarići, Mrgani, Kaštelir, Tupljak, Sv. Ivan kod Buzeta) ili MALVAŽIJA (Selina, Škopljak, Bašići, Batlug, Savičenta, Marići, Bertošići). Idemo dalje: MANIGA – rano slatko grožđe tvrdih bobica, isto što i šanžlak (Višnjan, Vižinada); MARINČIĆ; MATIJAŠ (Čepić); MEŠNJOK – rose grožđe velikih jagoda i bobica (Tupljak), MUALA PERGULA – bijelo, malih izduljenih bobica (Nugla); MUHOZOBAC – bijelo (Gržini); MUŠKAT AMBURGO – crno aromatično (Muntić); MUŠKATEL (Zagorje Brsečko); OLOVINA – crno, velikih grozdova, slatko (Muntić); OPAĆEVINA – bijelo grožđe debljih jagoda (Zagorje Brsečko); OPORT – merlot (Rakotule); OŠĆINA – aromatično rose grožđe sitnih bobica (Sv. Martin kod Buzeta); PAGADEBIT (Kaldir); PALČOVINA – kasna bijela sorta, veliki grozdovi i velike bobice (Grandići kod Barbana); PASAZOBAC – crno (Lazarići), PERGOLA (Krbune, Bašići); PERGULA (Roč); PETEHOVO JAJE – bijelo, isto što i PETEŠIĆ (Kaldir); PIKICA – bijelo grožđe s crnim točkicama (Sovišćina); PILOZA – bijelo (Krbune); PINTUOR – crno (Škopljak); PITUR – sitno crno grožđe za boju (Čepić); PLAVAC – crno (Brest pod Učkom); PLAVINA – rose (Pirelići); PLAVINA – crno (Račiški Brih, Oslići, Sv. Martin kod Buzeta, Sv. Ivan kod Buzeta, Oprtalj); PLAVINAC – crno grožđe plavkastih bobica (Škopljak, Lazarići, Tupljak); PLEMENKA – rana bijela sorta zlatnožutih okruglih bobica (Sveti Martin, Nugla, Roč); PLIHAČ (Krbune); PLITKAČ – bijelo, velikih grozdova (Gračaški Katun); POPOVA JAJA – stolno bijelo grožđe (Boškarija na Gračaštini, Flengi na Poreštini); PRASKOVINA – sorta slatkog grožđa (Cerovica – Labinšćina); PUCOVINA – rose sorta s Labinšćine (Koromačno, Trget); PUPČARIĆ (Krbune); RAFOŠKO – isto što i teran (Sveti Martin, Oslići); RAŠPOROŠO – isto što i teran (Sovišćina); REUPORT – rana crna sorta, jako slatka (Ježenj); RUMANIJA – rose grožđe velikih jagoda i bobica (Tupljak), RUŽICA – rose sorta (Valtura); SLUMARICA – bijelo, sitnih bobica s mnogo grozdića (Nugla); SURINA – rose (Mrgani, Smoljanci, Marići); SURINA – crno (Orbanići, Milotski Brig, Kringa).
Jedna sorta crnog grožđa, sitnih bobica, koja se radi izrazite boje miješala s ostalim crnim sortama, poznata je širom Istre pod nazivima ŠAJBAC (Bašići, Batlug, Tinjan); ŠAJBAK (Ježenj); ŠAJBEC (Bazgalji); ŠAJBEŠ (Kaldir, Sv. Bartol, Pirelići, Karojba, Sv. Martin kod Buzeta, Oprtalj); ŠPANJO (Divšići); ŠPANJOL (Čabrunići, Kujići, Muntić); ŠPANJOLO (Štrmac, Hreljići, Puntera) – rana sorta crno-crvenih sitnih bobica; ŠUMBERSKI TERAN (Labinšćina); TALJANČIĆ (Oprtalj); TINTA (Sv. Bartol, Pirelići, Sovišćina); TINTAR (Račiški Brih), TINTARIĆ (Sv. Martin kod Buzeta); TINTEŠ (Roč); TINTORIJA (Kaldir); TINTORIN (Oprtalj); TINTURA (Puntera); TINTURIN (Brest pod Učkom).
Slijede ŠANTA ANA – rano stolno bijelo (Muntić); ŠANŽLAK (Kaldir, Karojba); ŠIMILJON (Kaldir); ŠUPLJIKA – isto što i brajdenica (Semić, Gologorica); TERON (Tupljak); TRBIJAN – bijelo (Kaldir, Oslići), TRBIJUAN – bijelo, velikih grozdova, kiselo (Nugla); TREBIJAN – bijelo (Kaštelir); TREBJAN – kiselo grožđe (Višnjan, Vižinada), TREMINER (Kaldir); TRMINIĆ (Podmerišće); TRUNJAK – crno, slatko (Smoljanci); ULOVINA – bijelo (Kaldir, Sv. Bartol); UVACA (Kaldir); VALTLINER – rose (Sveti Martin); VELA PERGOLA – bijelo, dugačkih nabijenih grozdova (Sv. Martin kod Buzeta); VELA PERGULA (Oslići); VELIKA PERGULA – bijelo, nabijenih grozdova i velikih izduljenih bobica (Nugla), VELTLINAR – bijela aromatična sorta (Sv. Martin kod Buzeta); VETRINER (Račiški Brih); VINDEROŽA – rose grožđe sitnih nabijenih bobica (Nugla); VIZULANA – bijelo, krupne jagode (Sv.Bartol); i na kraju ZAKE – crno (Mrgani).
Od prvotna 84 naziva za istarske loze sam prije dvadesetak godina složio pjesmu, koja je najprije bila objavljena u zborniku “Stoljeće vina”, objavljenom u sklopu manifestacije kojom se 2001. godine obilježavala stota obljetnica Prvog javnog pokusa vina u Pazinu, održanog 1901. godine. Na drugom sam mjestu pisao o nadahnuću i načinu na koji je ta pjesma nastala, a ovdje se možemo podsjetiti njezinog teksta:
Ča se sve va brajdah najde
Bontempo, brajdica, brgonja, teran
amburva, cibabiba, zake, baderjan
bergonja, čičuja, pagadebit, činčot
cika, šupljika, trebijan, merlot.
Koloroža, fragula, las, likant, gnjijet
duranija, hrvatica, piloza, karbunet
beli teran, trbijan, draganela, đovanin
malmazija, malvasija, pintuor, tinturin.
Plavina, ulovina, belina, petešić
ošćina, bilina, surina, pupčarić
mali teran, pagadebit, trminić, šanžlak
muhozobac, pasazobac, plemenka, trunjak.
Hrbatica, brajdenica, karbonera, plavac
indijana, inzulana, vizulana, šajbac
oport, rafoško, šajbec, tinta, šimiljon, treminer
petehovo jaje, vela pergula, vetriner.
Šajbeš, tintar, malvašija, pergola, plihač
španjol, španjo, uvaca, kokula, plitkač
valtliner, plavinac, hršćavac, malvažija
izulana, anzulana, muškat, i tintorija.
Istarski glazbenik Bruno Krajcar uočio je pjevnost ovih u stihove pretočenih starih istarskih naziva za sorte loza, pa je, uz dodatak dva stiha na početku i na kraju, skladao pjesmu na moj tekst, koja je pod istim naslovom, “Ča se sve va brajdah najde”, izvedena na 24. Etnofestu u Neumu 2019. godine, Pjesma je objavljena i na Krajcarovom albumu “Made in Istria”, koji je 2020. dobio diskografsku nagradu Porin kao najbolji album etno glazbe. Na albumu su objavljene dvije verzije pjesme “Ča se sve va brajdah najde”, ona originalna, i njena remix verzija u kojoj nadahnuti recitativ o ulozi vina u povijesti čovječanstva ima poznati istarski astronom Korado Korlević, a obje imaju i svoj video-spot.
No želja mi je da sve ovo, i moj tekst, i Krajcarovo uglazbljenje, i spotovi i njezino često radijsko izvođenje, budu poticaj da i dalje istražujemo, bilježimo i čuvamo originalne istarske nazive za stare sorte grožđa, ali i da te sorte sačuvamo u našim vinogradima, jer ipak je to dio naše baštine.
Davor ŠIŠOVIĆ
