Upravo sada, posljednjih dana srpnja i prvih dana kolovoza, u vremenu smo kada mladi krumpiri postaju stari, kažu mi prodavačice na pazinskoj tržnici. Kako znati kada mladi krumpir više nije mlad? Po tome, kažu, što prestaje biti pahuljasto ljuskav, i kožica mu se više ne može lako sastrugati noktom ili nekim čak i tupim metalnim predmetom, već je dobio konzistentnu ravnu koru koja se mora guliti nožićem ili onim korisnim napravama za guljenje.
No, ne pretvara se krumpir iz mladoga u stari samo izvana pa to prepoznajemo po kori, već do promjena dolazi i u njegovoj unutrašnjosti, u onom bjelkasto-žućkastom tkivu kojeg jedemo. U ovo za krumpire tranzicijsko doba to njegovo tkivo gubi vlagu, nije više vodenasto kao prije, pa je i njegova upotreba za jelo drugačija.
Primjerice, upravo zbog te vodenaste teksture mladi krumpir nije pogodan za njoke, ali od ovih dana pa nadalje postaje za takvu uporabu itekako pogodan. Možda se zato u nekim dijelovima Istre, pogotovo na Buzeštini, uvriježilo da se na prvi dan kolovoza pripremaju njoki sa šugom od peteha, a takav se običaj sporadično pojavljuje i u drugim dijelovima Istre, pa djelomično i na Pazinštini, primjerice u Zamasku.
Na pazinski plac krumpir dolazi s više strana, uglavnom iz Tinjana i Svetog Petra u Šumi, a u ovo doba prodaje se po cijeni od 1,20 do 1,60 eura. Na istarskom tržištu inače postoji pojam „pazinski krumpir”, kako se naziva krumpir uzgojen u dubokoj crvenoj zemlji na području Pazinskog polja (to je potez otprilike od Starog Pazina do Zabrežana). Pazinski krumpir ćemo međutim prije naći na pulskoj nego na pazinskoj tržnici, ali to je tema za jednu drugu priču.
Davor ŠIŠOVIĆ
SADRŽAJ POD POKROVITELJSTVOM GRADA PAZINA
